Tlo koje se ovih dana trese u Zagrebu, samo nekoliko tjedana prije četvrte obljetnice velikog potresa koji je uznemiro metropolu, kao da je osvježilo pamćenje na traumatični događaji koji je tog 22. ožujka brojne izuo iz cipela. Podsjetimo u noći sa srijede na četvrtak dva potresa zatresla su Zagreb i okolicu. Prvi udar, magnitude 1,9 po Richteru, bio je u 1:55, a drugi svega nekoliko minuta kasnije, u 1:58. On je, prema podacima EMSC-a, bio još jači, s magnitudom od 2,8 po Richteru, dok je epicentar podrhtavanja bio na dubini od 6 kilometara.
A onda se u četvrtak, tijekom dana odvilo novo podrhtavanje tla s epicentrom na Medvednici, 2 kilometara ugoistočno od Gornje Bistre. Magnituda potresa iznosila je 1.8 prema Richteru, a intenzitet u epicentru III - IV stupnja EMS ljestvice, objavila je Seizmološka služba RH. Mira nije bilo ni sinoć jer je oko 20:45, Zagreb pogodio novi potres jačine 2,4 po Richteru.
O situaciji s potresima oglasio se na svojem Facebooku poznati seizmolog Hrvoje Tkalčić koji je podijelio detaljnu analizu podrhtavanja tla na širem zagrebačkom području. Osjet je pojačan kad se potresi dogode noću, kad je ambijentalni šum grada puno niži zbog smanjene ljudske aktivnosti. Tada dolazi do izražaja i zvuk koji se iz čvrste zemlje može proširiti zrakom, objašnjava Tkalčić.
-Potres emitira energiju koja se manifestira u obliku seizmičkih valova raznih frekvencija. Drugim riječima, čestice tla kod prolaska valova osciliraju različit broj puta u sekundi. Npr., ako je broj oscilacija 10 po sekundi, kažemo da se radi o frekvenciji od 10 Hertza. Kod detekcije potresa iz zapisa seizmičkih valova (seizmograma), najčešće se radi o pojasu frekvencija od ispod desetak do petnaestak Hertza, a samo ponekad i do i čak iznad 20 Hertza. Kad se seizmički valovi šire kroz Zemljinu unutrašnjost, dolazi do fenomena slabljenja energije valova (atenuacije) zbog raspršenja od heterogenosti i zbog atomske strukture stijena, i to tako da prvo oslabe valovi najviših frekvencija. I dok valovi nižih frekvencija (većih valnih duljina), “prežive” puno veće udaljenosti na svom putu, oni viših frekvencija nestanu već nakon nekoliko kilometara daleko od žarišta- napisao je Tkalčić u svojoj analizi.
Dodao je i kako je u slučaju kada e žarište potresa blizu površine Zemlje, kao što je slučaj za većinu potresa u Markuševačkom epicentralnom području – tzv. plitki potresi, valovi frekvencija od oko 20 Hertza i viših od toga zbog relativno kratke putanje do površine Zemlje, “prežive”. Longitudinalni dio energije tih valova, navodi stručnjak, pritom nastavlja svoj put kroz zrak kao zvuk, i ljudsko uho ih može čuti, naročito one od nekoliko desetaka Hertza, što je na donjoj granici definicije čujnosti. Ako ste čuli eksploziju, tutanj ili grmljavinu, to je to.
FOTO: Znate li kako se ponašati kada je potres?
-Osim glavnih rasjeda, postoji i niz manjih rasjeda, koji se onda jednim imenom nazivaju “sustav rasjeda”, ili u ovom slučaju, “epicentralno područje”. Nažalost mi nemamo podzemne karte rasjeda u visokoj rezoluciji, da npr. vidimo kako se rasjedi prostorno pružaju u dubinu, koliko ih zapravo ima, kako su isprepleteni, i kakvo je momentalno stanje napetosti u stijenama zbog tektonskih sila. I neodređenost u lociranju potresa najčešće je takva da nam je teško s visokom preciznošću reći na kojem se točno rasjedu iz cijelog tog sustava, potres dogodio- govori Tkalčić. Iako nije ugodno, ali tješi činjenica da se napetost koja se kontinuirano skuplja u stijenama, pomalo oslobođa u obliku manjih potresa i prema tome, ne akumulira u većim dozama na dulje vrijeme na tom mjestu, dodao je.
VEZANI ČLANCI:
-U svakom slučaju, ovi manji potresi nisu nužno predznaci nekog većeg potresa: za takvo što nema dokaza iz prethodnih studija. Inače, i u južnoj Dalmaciji i drugdje u svijetu imamo seizmičku aktivnost izraženiju od zagrebačkog područja- zaključio je Tkalčić.
VIDEO: Severina sudjelovala u feminističkoj izvedbi 'Lijepe naša'
Umjeren potres do 4 stupnja podnošljivo sve iznad stvara nam štetu.