Hrvatski proizvođač imunoloških lijekova, Imunološki zavod, ove godine obilježava 130 godina svog postojanja, no definitivno pamti i bolje dane i mnogo sretnije rođendane. O tome svjedoči i Večernjakova naslovnica, objavljena prije nešto manje od pola stoljeća. Tog se, prvog dana listopada, 1976., sa srcem kao kuća i ponosom do neba, objavila vijest o velikom uspjehu zagrebačkog Imunološkog zavoda, koji je bivšu državu tada uvrstio u prve tri zemlje na svijetu, uz SAD i Veliku Britaniju, koje su pripremale cjepivo protiv soja virusa gripe A, tzv. 'New Jersey 76'.
No, osim što je Juga tada bila treća zemlja na svijetu u kojoj se uspješno radilo na vlastitom cjepivu, zagrebački Imunološki zavod bio je tada prvi i jedini na svijetu koji je, do te, 1976. godine, izvršio terensko ispitivanje živog, ublaženog cjepiva, na dobrovoljcima.
„Do sada je cijepljeno 36 dobrovoljaca, ali će se ispitivanja nastaviti. Utvrđeno je da je soj dovoljno ublažen i vjerujem da ćemo, kada prikupimo još više podataka, prirediti virus te, u slučaju izbijanja epidemije, razviti i proizvodnju cjepiva virusa gripe 'New Jersey 76'“,, rekao je tadašnji direktor Imunološkog zavoda, prof. dr.Drago Ikić, na konferenciji za novinare, povodom završetka Internacionalnog simpozija o stabilnosti i djelovanju cjepiva protiv pojedinih zaraznih bolesti.
Ugledni znanstvenik i izvanredni član tadašnje JAZU, potvrdio je i da je, u slučaju da spomenuti virus gripe, izazove epidemiju bilo gdje u svijetu, domaća proizvodnja dovoljnih količina cjepiva moguća u vrlo kratkom roku, te bi stanovništvo, u slučaju takvog scenarija, bilo na vrijeme zaštićeno.
Prema programu cijepljenja protiv gripe, koji je tog listopada bio usvojen u Hrvatskoj, mrtvo i živo cjepivo naručivalo se isključivo od domaćeg proizvođača, Imunološkog zavoda u Zagrebu, a bilo ga je dovoljno, za sve uzraste i svih vrsta. U ponudi su bile tri vrste živog cjepiva - za odrasle, djecu od 7 do 14 i mlade, od 15 do 18 godina.
Te se jeseni i zime očekivala moguća epidemija gripe koju prenosi virus A, 'Victoria 75', a moguća je bila i pojava virusa B, 'Hong Kong 72', dok ozbiljnijih indicija za daljnje širenje virusa A, 'New Jersey 76', koji se, u siječnju te godine, pojavio u SAD-u, nije bilo. Ipak, epidemiološki odjeli tadašnjih Domova zdravlja i Zavoda za zaštitu zdravlja bili su obavezni sakupljati serume, starijih od 50 godina, kako bi se, što preciznije, mogao utvrditi stupanj prokuženosti virusom A 'New Jersey 76', na temelju čega se mogu dobili podaci o otpornosti stanovništva nad virusom, koji je u našim krajevima, kako bilježi Večernjakova arhiva, harao kao 'španjolska groznica'.
Dani ponosa i slave
No, osim što se tada proslavio radom na cjepivu protiv gripe, hrvatski proizvođač imunoloških lijekova svoj je međunarodni ugled izgradio na cjepivima protiv morbila, rubele i parotitisa. Cjepivo protiv ospica nekada je bilo hrvatski izvozni proizvod, s preporukom Svjetske zdravstvene organizacije. Velik uspjeh stručnjaka Imunološkog zavoda, podigao je medijsku prašinu i 1987. godine - domaća je pamet tada bila uključena u stvaranje SIDA –testa, za otkrivanje antitijela na virus SIDA-e, a hrvatski stručnjaci stoje i iza RIA-a testa na antitijela za virus hepatitisa B. U tim danima ponosa i slave, u pogonima Imunološkog zavoda proizvodio se i antitoksin protiv ugriza zmija otrovnica, koji je spašavao živote diljem Europe.
Danas, Hrvatska ima samo zmije, ali nema protuotrov, niti za vlastite potrebe te posežemo za interventnim uvozom i kupujemo ga po cijeni od 22 000 kn, odnosno nešto manje od 3 000 Eura po dozi. Hrvatska ima i matične serije virusa morbila, rubele i parotitisa, čiji je vlasnik, no više nema vlastita cjepiva.
Posljedica je to tragične sudbine Imunološkog zavoda – proizvodnja je stala, krenuli su problemi, kriza, gubitak dozvola... Što je danas s proizvodima Imunološkog zavoda, koji su bili traženi u cijelom svijetu? Da li je ponovo pokrenuta najavljena proizvodnja antitoksina protiv ugriza zmija otrovnica? Ukratko, vraća li se hrvatskom proizvođaču imunoloških lijekova, sa stogodišnjom tradicijom, zasluženi, stari sjaj – otkrio nam je, prije par mjeseci, dr. Vedran Čardžić, ravnatelj Imunološkog zavoda, a ključni je zaključak da je što hitnije oživljavanje proizvodnje te ustanove, od strateškog značaja, itekako potrebno.
