U hitnim i izvanrednim situacijama reagiraju odmah.
Oblače specijalne uniforme, kacige, cipele i odlaze na zborno mjesto na Zagrebački velesajam. Tako bi za ukupno 250 pripadnika timova civilne zaštite gradskih četvrti Novi Zagreb – istok i Novi Zagreb – zapad izgledao početak procesa spašavanja da je potres koji je pogodio Zagreb u utorak navečer bio jači.
Novi Zagreb istok i zapad
Ta dva tima civilne zaštite jedini su među gradskim četvrtima koji su potpuno utrenirani, educirani i spremni za moguće katastrofe. Smotra je provedena, kažu iz Ureda za upravljanje u hitnim situacijama, još u GČ Podsused – Vrapče, a do kraja godine obići će svih 17 četvrti. Na raspolaganju, dodaju, imaju spasilačku snagu od više od 2500 dobrovoljaca. Volonteri su se prijavili u Ured za upravljanje u hitnim situacijama, dok su oni u Novom Zagrebu prošli i temeljnu obuku pri Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje i u Crvenom križu. Specijalističke obuke u istočnom Novom Zagrebu provode članovi udruge Hvidra Novi Zagreb.
–Sve su to bivši pripadnici Hrvatske vojske i specijalne policije koji obučavaju mlađe, a imanju znanja kako postupiti u kriznim situacijama poučeni iskustvom iz Domovinskog rata – kazao je predsjednik Hvidre Novi Zagreb Valentino Rajković, umirovljeni pukovnik HV-a. Uče tako kako se ponašati na licu mjesta, kako sastaviti i rastaviti šatore, izvlačiti iz ruševina, na koji način pristupiti ozlijeđenom i kako s njim postupati...
Nedavno doneseni Zakon o civilnoj zaštiti bitan je, ističe Rajković, kako bi se znao lanac zapovijedanja u kriznim situacijama. Problem je, dodaje, što Zagreb nema dovoljno mostova preko Save, s obzirom na to da su stanovnici koji žive bliže Medvednici ugroženiji.
Žarišta uz Medvednicu
– Potrebno bi bilo nabaviti pontonske mostove – kaže.
Da su potresi s epicentrom u medvedničkom području najjači kaže i geolog Željko Miklin.
–Žarišta tih potresa vezana su uz južne obronke Medvednice, a neki od njih imali su žarište od Podsuseda do Zeline. U seizmički najaktivnijem dijelu Medvednice, oko mjesta Kašina i Planina, bilo je žarište i najjačeg potresa 9. studenog 1880. – kaže Miklin. Uz isti lokalitet vezana su još dva jaka potresa: 17. prosinca 1905. i 2. siječnja 1906. Grad Zagreb je, kaže Miklin, unutar seizmički najaktivnije zone unutrašnjosti Hrvatske pa ga ne čudi pojačana tektonska aktivnost.
– Jači potresi uvijek su se događali u kasnu jesen, zimi ili u proljeće – dodaje.
Bandićeva pukovnija u akciji, kršni momci koji su več 20 godina u mirovini.