U iščekivanju su proveli gotovo pola godine, ali tko čeka taj dočeka, pa su i Zagrepčani konačno doživjeli “amenovanje” Zakona o obnovi zgrada oštećenih u potresu. Nakon drugog čitanja i 48 prihvaćenih amandmana, Sabor je jučer podržao dokument s većinska 124 glasa zastupnika, a u njega je ugrađen i socijalni kriterij, odnosno vlasnici nekretnina s dohotkom manjim od četiri tisuće kuna mjesečno po članu obitelji neće uopće plaćati obnovu svojih objekata. Ali, krenimo redom, točnije od ožujka.
Sad podzakonski akti
Tog jutra, 22. u mjesecu, Zagreb je pogodilo 5,5 po Richteru te je na području grada, ali i Zagrebačke te Krapinsko-zagorske županije oštećeno oko 26 tisuća nekretnina. Oko 86 milijardi kuna bit će potrebno kako bi se objekti doveli u stanje u kojem su bili još 21. ožujka ove godine. Vraćanje zgrada u prvobitno stanje bez dodatnog ojačavanja zgrada bila je jedna od glavnih zamjerki na prvom čitanju zakona, saborski zastupnici objašnjavali su kako bi obnova trebala biti cjelovita, a ne odnositi se samo na “krpanje”. U svakom slučaju, na to je prvo čitanje Zakon o obnovi stigao tek nakon ovogodišnjih parlamentarnih izbora te prije ljetne saborske stanke, iako se još u travnju govorilo da će biti izglasan čim to bude moguće.
Željeli su ipak, kako su objasnili u Vladi, sve detaljno posložiti i konzultirati stručnjake, kako bi se rekonstrukcija provela po pravilima struke. Htjeli su, stoga, pojašnjavali su, i dva čitanja, a za drugo, ovo u rujnu, oporba je pripremila čak 183 amandmana. Prihvaćeno je, kao što je već rečeno, njih 48, a među ostalima vladajući su uvažili i svoje, odnosno iz redova HDZ-a pa je Ljubica Lukačić lobirala da se, uz ratne vojne invalide, participacije u obnovi oslobode i osobe s invaliditetom, kao i vlasnici i suvlasnici koji su u trenutku potresa u kućanstvu živjeli s osobom s invaliditetom. Prošao je i amandman SDP-ova Domagoja Hajdukovića koji je inzistirao da se u Stručni savjet za obnovu uključi i predstavnik Hrvatske obrtničke komore, dok je Zeleno-lijevi blok htio da u tom Savjetu bude i predstavnik Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta sveučilišta u Zagrebu.
Usvojeni su i određeni tehnički amandmani, primjerice onaj kojim se obiteljska kuća definira kao stambena zgrada veličine do četiristo četvornih metara s najviše tri posebna dijela, od kojih je najmanje jedan stan, kako se pod kuću ne bi vodile velike proizvodnje od deset tisuća kvadrata s pratećim stanom. U projekt konstrukcijske obnove zgrade bit će uključeni i ovlašteni arhitekti, a bit će, među ostalim, omogućena obnova zgrada u slučaju bespravnih zahvata na konstrukciji zgrade podmiri li vlasnik ili suvlasnik troškove vraćanja zgrade u stanje prije bespravne rekonstrukcije. Osim samih amandmana, novost nakon drugog čitanja Zakona o obnovi jest i sam način financiranja obnove, a Vlada je odlučila da bi najbolje bilo provoditi ga po “modelu 60-20-20”. Konkretno, to znači da bi vlasnici kuća te suvlasnici zgrada za rekonstrukciju svojih nekretnina platili 20 posto cijene obnove, toliko bi financirala i lokalna samouprava, dok bi se iz državnog proračuna izdvajalo 60 posto po objektu.
Spomenutih 20 posto, međutim, neće morati izdvojiti vlasnici nekretnina čiji dohodak u prošloj i tekućoj godini nije veći od četiri tisuće kuna mjesečno, kao ni oni čija je ukupna imovina na dan potresa vrijedila manje od dvjesto tisuća kuna. Participacije u obnovi oslobodit će se i ratne vojne invalide, osobe s invaliditetom, kao i vlasnike te suvlasnike koji su u trenutku potresa u zajedničkom kućanstvu živjeli s osobom s invaliditetom. U slučaju da vlasnik ili suvlasnik proda obnovljenu nekretninu u roku od pet godina, morat će u cijelosti vratiti sredstva koja je uložila država ili županija.
Još preostaje donošenje podzakonskih akata koji će regulirati sam način obnove, odnosno nabavu materijala, organiziranje radova te ostalih detalja pa bi potom sam posao rekonstrukcije metropole te susjednih županija, koji će potrajati sigurno barem desetljeće, trebao početi.
Glasali iz samoizolacije
A osim po donošenju Zakona o obnovi, jučerašnja će se sjednica Sabora pamtiti i po samom načinu glasanja jer četvero je zastupnika glasalo videovezom iz samoizolacije. To su bili Mato Franković (HDZ), Hrvoje Zekanović (HRAST), Ante Bačić (HDZ) i Stjepo Bartulica (Domovinski pokret), a prije nego što su oni na svojim računalima s “da” ili “ne” rekli što misle o zakonu, prokomentirala ga je Marijana Puljak iz stranke Pametno.
– Ovaj se Zakon donosi u predizborne svrhe kako bi se vladajući dodvorili građanima. Vlada nije prihvatila savjete stručnjaka. Ovaj Zakon znači balzamiranje Zagreba, a njegovom provedbom bit će nasamareni svi građani – kazala je Puljak, dok je Rajko Ostojić iz SDP-a rekao da ključni amandmani nisu usvojeni. Miroslav Škoro iz Domovinskog pokreta istaknuo je, pak, kako se boji da je Vlada preambiciozno najavila udio novca kojim može pomoći građanima.
Jel vidi još tko onu odbačenu plastičnu ambalažu AJaxa? Tamo, između nogu!