Brutalne psovke u kojima se spominje najuža rodbina, imenovanje vozača prema četveronožnim životinjama poput konja ili koze ovisno o spolu i načinu vožnje, uz neizostavno lamatanje rukama, galamu, a nerijetko i incidente na rubu tučnjave – slike su zagrebačke svakodnevice u prometu koja obiluje nekulturom i netolerancijom više od ijednoga drugog hrvatskog grada.
Prošle je godine u gradu pod Sljemenom registrirano više od 400 tisuća vozila, a u posljednjih deset godina broj registriranih vozila porastao je 110 posto. Stoga ne čude mnogi vozači slabih živaca zbog kojih je vožnja i ostalim sudionicima prometa vrlo stresna i nimalo ugodna.
- Kad se sjetim prometne kulture u Zagrebu prije 15 ili 20 godina i sada, vozači su postali bezobrazniji - ocjenjuje Zagrepčanin Ivica Lazić, invalid bez nogu koji već 33 godine vozi.
Nema tolerancije i kulture
- Nekoć, kada mi se probušila guma, ljudi su mi sami stajali i pitali za pomoć. Danas izlazim s parkirališta i želim se uključiti u promet, a nitko me i ne doživljava, a kamoli da me propuste - žali se ističući da je za njega vrhunac nekulture parkiranje na mjestima za invalide onih koji to nisu.
- Zbog toga unatoč tjelesnom hendikepu ostanem bez parkirališnog mjesta, a kada vozačima koji nisu invalidi prigovorim zbog parkiranja tamo gdje to ne smiju, uzvraćaju mi psovkama, a često i prijete.
Zagrebački prometni prostakluk iskusila je i Branka Trzun Makek. Za upravljačem je ova nekoć prva dama hrvatskog relija, s dva osvojena naslova državne prvakinje, čak 40 godina.
- Mentalna struktura vozača se promijenila, a tolerancija je nestala - uočava iskusna zagrebačka vozačica koja prigovara posebice na ružne navike dobacivanja psovki i pogrdnih imena ženama za upravljačem. Prije mjesec dana, iako nisam kršila propise, jedan me je vozač “ganjao”, pokušavajući me nalijetanjem na moje vozilo izgurati iz prometne trake.
- Nakon toga je na semaforu počeo galamiti na mene i prijetiti - prisjeća se Branka Trzun Makek dodajući da je od Domovinskog rata naovamo na zagrebačkim prometnicama kultura vožnje postala katastrofalna.
- One koji se zaustave u prometnom traku primjerice Zelenog vala, upale sva četiri pokazivača smjera i čekaju da im djevojke izađu iz stana, ja bih strogo kažnjavala, pa i oduzimanjem vozačke dozvole - upozorava Branka naglašavajući da takvo kršenje prometnih propisa dovodi do gužvi te poznatog zagrebačkoga prometnog folklora prepunog psovki, galame i nervoze.
- Zagreb je milijunski grad i nije čudno da je previše prometa - upozorava sociolog Igor Filajdić koji za sebe ističe da je smiren vozač, gotovo mlađi umirovljenik, šali se, te dodaje da je ipak ponekad razočaran ponašanjem bahatih vozača koji na silu žele preko drugih doći do cilja – te ipak “poludi”.
Najviše divljaju oni s BMW-ima i mercedesima
- Kako ćemo se ponašati za upravljačem ovisi i o temperamentu naroda, dostupnosti i kvaliteti javnog prijevoza - ocjenjuje Filajdić uspoređujući promet u hrvatskome glavnom gradu s mađarskom te rumunjskom prijestolnicom. U Budimpešti je gužva kao u Zagrebu, ali nema nervoze, no u Bukureštu je znatno veća nervoza i divljanje za upravljačem nego u nas, analizira Filajdić ocjenjujući da su nekulturni vozači zapravo isfrustrirani jer imaju automobile, neki od njih i skupe, ali u gužvi vozilo ne dolazi do izražaja, ne može ga kako želi iskoristiti i to dovodi do frustracija. Oni u BMW-ima i mercedesima najviše “šize”, uočava.
Rješenja za nervozu i nekulturu ima. Prije svega poboljšanje prometnih uvjeta. Prema procjenama, u Zagrebu prometuje i do 560 tisuća vozila, ističe Zdenko Kljaić, menadžer za napredna rješenja iz područja ITS-tehnologija (inteligentni transportni sustavi) u Ericssonu Nikoli Tesli. Ova je hrvatska tvrtka gradu Zagrebu, ali i ostalim urbanim sredinama u zemlji, ponudila inventivan inteligentni sustav za promet, koji, naglašava Kljaić, nema u cilju represiju, kako se gužve na cestama danas rješavaju, već djeluje preventivno. Cilj je sustava omogućiti točnu procjenu stanja prometa u stvarnom vremenu primjenom inovativnog pristupa korištenja lokacijske inteligencije iz javnih pokretnih mreža.
Na temelju poznavanja stanja prometa u stvarnom vremenu, sudionike u prometu informira o “čepovima” ili prometnim nesrećama, te savjetuje korištenje alternativnih pravaca, čime se postiže optimizacija prometnih tokova uz aktivno sudjelovanje sudionika, objašnjava rad sustava dr. Renato Filjar, zadužen za razvoj strateškog portfelja u području inteligentnih transportnih sustava u Ericssonu Nikoli Tesli. Inteligentni prometni sustavi već se rabe u nekoliko europskih zemalja na nacionalnoj razini, a uočeno je da se njihovom primjenom postiže znatna optimizacija prometa, povećanje sigurnosti svih sudionika u prometu, poboljšava energetska učinkovitost, te znatno smanjuju emisije štetnih i stakleničkih plinova. Studije pokazuju da bi primjena takvog sustava u Zagrebu, uz povećanje sigurnosti sudionika u prometu, skratila vrijeme putovanja za između deset i 25 posto, te smanjila potrošnju goriva između pet i 15 posto, iznosi Filjar. Sustav ne traži nove investicije u prometnu infrastrukturu, već samo prilagodbu postojeće infrastrukture, koja će svima donijeti manje glavobolje u posebno “divljemu” zagrebačkom prometu.
A osim uvođenjem inteligentnih sustava za upravljanje prometom koji će signalizirati prometne gužve i potaknuti na njihov zaobilazak, prometna kultura se može popraviti i kvalitetnijom obukom u autoškolama. Nedostatak institucionalnog obrazovanja o prometnoj kulturi treba prevladati boljom edukacijom, nakon koje stajanje u prometnim gužvama neće nalikovati zoološkom vrtu već uljuđenoj civilizaciji.
Ne mogu se oteti dojmu da je ovo malo naručeni članak. Gotovo da je autorica napisala kupite rješenja ENT-a. Ipak, treba priznati da je istina to što piše. Osim prometa meni najviše smetaju zgrade išarane nazovi \"grafitima\". Pa to je strašno, gotovo da nema ni jedne koja nije obilježena. Posebno me ljuti što grad ne vodi brigu o tome. To je za mene pravi dokaz nekulture.