Rabljena odjeća, automobilske gume, crna i bijela tehnika, namještaj ostavljen na hrpama pokraj makadamskih putova, nasipa i na rubovima šuma nažalost su postali zagrebačka svakodnevica. Divlja odlagališta niču posvuda, što se može vidjeti i na mapi aplikacije Evidencija lokacija ostavljenog otpada (ELOO) putem koje ih građani mogu prijaviti. Otkako je aplikacije, u metropoli je evidentirano njih 9000, a prema izvješću za 2022. godinu, na području Zagreba prijavljeno je 6500 divljih odlagališta, što čini 77 posto u odnosu na druge županije.
Dovezao pod okriljem noći...
Najgora je situacija u četvrti Peščenica – Žitnjak, koje se smatra područjem najzagađenijim divljim odlagalištima u cijeloj Hrvatskoj. U to smo se uvjerili i sami kada smo se provozali Resnikom, gdje su i dva velika i dobro uhodana ilegalna odlagališta. Prvo se nalazi u ograđenom prostoru propalog DIOKI-ja i ondje je u posljednje tri godine dovezeno oko 60.000 tona najrazličitijeg otpada. I dalje se dovozi, usprkos tome što na pristupnim makadamskim cestama stoji natpis "Zabranjeno odlaganje otpada, objekt je pod videonadzorom". Drugo i još veće nalazi se u blizini pročišćivača otpadnih voda. Na tom smo području u samo pet minuta, usred bijela dana, vidjeli tri velika kamiona prepuna građevinskog otpada. Sva tri istovarila su sadržaj i vratila se prazna dok su otpad u daljini bageri zatrpavali zemljom.
Grabimo dalje prema Ivanjoj Reki. Ni dva kilometra od crkve i škole, na obalama Vugrova potoka, umjesto šetnice nasip krase stotine tona raznovrsnog smeća. Odlagalište je nastalo prije mjesec i pol dana, a djelomično se nalazi na privatnom poljoprivrednom zemljištu, što otežava sanaciju, objašnjava Karlo, koji ga je otkrio u jednoj od jutarnjih šetnji sa psom.
– Kada netko doveze otpad na tvoje poljoprivredno zemljište, onda si ga ti dužan maknuti, što stvara probleme. Moji susjedi su jesenas u vrijeme žetve kukuruza pronašli deponij kraj njive. Još se bore s uklanjanjem – govori nam Karlo.
Situacija je kritična i u četvrti Podsljeme, čak i u Parku prirode Medvednica, gdje su divlji deponiji sve češća pojava. Najnoviji je niknuo usred djevičanske šume četiri kilometara iznad Markuševca, tik uz potok i vodni rezervoar Hornjak. Otpad koji je vjetar razbacao po koritu potoka u kojem još plivaju divlje pastrve provirivao je iz žutih vrećica za plastiku. – Katastrofa! Prije tri tjedna na Medvednici je bila akcija čišćenja. Sljedeće noći pronašli smo ovo – zgraža se markuševečki gljivar i planinar Željko Hrastinski. U šumi je gotovo svaki dan, a gomile otpada u njima pronalazi svaka dva tjedna.
– Prijavljujemo ih Parku prirode, oni Hrvatskim šumama, a Šume Gradu. Na koncu nitko ništa ne učini, svi samo prebacuju odgovornost – ljuti se Hrastinski pokazujući na žute vreće. – Čistoća ih pokupi ispred kućnog praga, a netko ih je dopeljao ovamo – ogorčen je planinar. Prije tri godine on i susjedi ulovili su jednog počinitelja.
– Došao je usred noći iz Dubrave u zelenom Twingu. Prošao je pokraj stotina kontejnera i tri reciklažna dvorišta, no otpad je odlučio istovariti u srcu šume. Pozvali smo rendžere i policiju, bio je bezobrazan, no na kraju je platio kaznu i sam očistio smeće – prisjeća se. Najgore što je u šumi pronašao, kaže, bile su opasne salonitske ploče.
– Najopasniji su, po meni, oni koji se reklamiraju da čiste tavane i podrume, koji izvuku sekundarne sirovine, a ostatak pobacaju jer se zbrinjavanje na Jakuševcu i u reciklažnim dvorištima naplaćuje – upozorava Hrastinski i poziva na oprez. Otkako je uveden novi model odvoza otpada te prestao odvoz glomaznog s kućnog praga, kaže Hrastinski, broj divljih odlagališta koje pronalazi po šumama je porastao.
Skupština čeka izvješće
S njim se slaže i Josip Pavlović, predsjednik udruge Ekologija grada.
– Prema podacima o prikupljanju kojima se hvali gradonačelnik, da se iščitati da svaki mjesec u računici nedostaje oko 3000 tona otpada. To se lako izračuna i provjeri jer u prosjeku svaki stanovnik Zagreba dnevno proizvede kilogram različitog otpada. Taj manjak završava na divljim odlagalištima – tvrdi Pavlović.
Na jučerašnjoj konferenciji za novinare gradonačelnik Tomislav Tomašević to je demantirao.
– Zagreb se već desetljećima bori s time pa smo postavili i kamere, a imamo i suradnju s policijom. Presreću se kamioni. Nismo primijetili povećan trend jer se jasno vidi da se smanjila količina miješanog otpada te da se za toliko povećala količina odvojenog. Ne stoji da se povećao broj ilegalnih odlagališta – rekao je Tomašević te najavio da će se ovoga vikenda sa svojim zamjenicima i gradskim pročelnicima uključiti u akcije čišćenja po metropoli te je pozvao sve da se pridruže.
Na prošloj je sjednici Gradske skupštine SDP-ov zastupnik Renato Petek predložio da se zbog povećanog broja lokacija na kojima se nepropisno odbacuje otpad propišu nove mjere za sprječavanje te prakse, što je jednoglasno prihvaćeno.
– Smatram da je definitivno došlo do povećanja količina divljeg otpada, kao i broja odlagališta otkako je novog modela. Borba koju provodi Grad ne daje rezultate. Bio sam šokiran kada sam vidio da se Zagreb lani nije javio za povlačenje bespovratnih sredstava Fonda za zaštitu okoliša za borbu protiv divljih deponija. Gradovi koji su povukli novac uspješno su ih očistili. Dvije godine već čekamo gradonačelnikovo izvješće o toj temi pa se nadam da će biti na idućoj sjednici Skupštine, kao što je obećano – kaže Petek.
Pitanje za gospodina Tomaševića:" Da li imate točan broj divljih deponija i to po godinama pa znate da se ne povečavaju?" Ja osobno znam da na području Travnoga, Dugava i Utrina gotovo u svakom trenutku imate barem 5 divljih odlagališta jer je nemoguće to izbjeći ovom sustavom zbrinjavanja od 1m3 po osobi 2x godišnje! U ta susjedna 3 kvarta imate preko 20000 stanovnika - svaki dan netko kupi novi ormar, kuhinju ili kutnu garnituru i kuda će sa starom kad mu ne date da baci odjednom više od 2 metra kubna u jednoj godini!?!?!?