Lik zaštitnoga znaka otvorenih ralja i s repom omotanim oko vrata isticao se na njihovu grbu, zastavi, pečatu, ali i lancu koji je u ceremonijalnim prigodama nosio veliki meštar Družbe Braće Hrvatskog Zmaja, koja je osnovana 1905. s ciljem okupljanja hrvatskih intelektualca i obnove kulturne baštine. A prvi je nastao u vrijeme kada joj je na čelu bio utemeljitelj družbe Emil Laszowski, arhivist i povjesničar koji je i osnivač Muzeja grada Zagreba, gdje je lanac i izložen. Predstavlja se, točnije, u sklopu pete miniizložbe u projektu posvećenim Laszowskom, koja je nazvana "Prvi veliki meštar i znamenje časti" i može se u predvorju zdanja u Opatičkoj 20 razgledati do nedjelje. Lanac je izrađen u pozlaćenoj bronci i sastavljen od 24 para ukriženih rogova obilja međusobno spojenih karičicama, a na ovalnu agrafu na njegovu dnu apliciran je emajlirani zmaj. Djelo je medaljara i pojasara Vladimira Mesića, koji ga je darovao "kao izraz zmajsko-bratskoga osjećaja" te posvetio "velikome meštru i svim njegovim legalnim nasljednicima u časti".
Na toj se dužnosti nakon Laszowskog našao Milutin Mayer, koji je inicirao izradu novog lanca od srebra i emajla s grbovima svih hrvatskih zemalja te znakom i geslom družbe. Oba se čuvaju u fundusu Hrvatskoga povijesnog muzeja, koji je prvi lanac posudio za izložbu, na kojoj su predstavljene i "zmajske značke" kakve su članovi družbe nosili na reverima i koje su također pripadale njezinu osnivaču. Las, spomenimo, posebice istaknuo tijekomzowski se prijenosa posmrtnih ostataka Petra Zrinskoga i Frana Krste Frankopana iz Bečkoga Novog Mesta u Zagreb, a također na njegovu inicijativu knez Thurn und Taxis darovao je hrvatskome narodu Stari grad Ozalj. Među gotovo dvije tisuće članova družbe od osnutka do danas pak bili su i blaženi Alojzije Stepinac, kardinal Franjo Kuharić, Vjekoslav Heinzel, Oton Iveković, Franjo Tuđman, Vjekoslav Klaić, Oton Kučera, Vladimir Mažuranić, Ivo Pilar...
