Pregrizene žice, tragovi nogu i, dakako, izmet na listi su najčešćih dokaza da se negdje u vašem domu skriva kakav glodavac, uglavnom miš ili pak štakor. Obično ih namami otpad od hrane i neodržavane površine u kućanstvu, ali u goste mogu svratiti i ako se negdje u blizini smjestilo gradilište. Sprejevi, lovke i ljepilo neka su od najčešćih "oružja" kojih se ljudi late kada se odluče sami uhvatiti u koštac s neželjenim stanarima, no ništa od toga stručnjaci vam neće preporučiti.
Najefikasnije rješenje, kažu, jest uzeti telefon i pozvati ekipu deratizatora, posebice ako je riječ o većoj zvjerki poput štakora. Tada na scenu stupaju magistra sanitarnog inženjerstva Ružica Marojević, voditeljica sustavne deratizacije, inženjerka Iva Rusak i tehničar Anto Glavaš, zaposlenici tvrtke Eko-deratizacija koji čine jedan od timova zaduženih za područja Donjeg grada, Maksimira, Trnja i Gornje Dubrave.
Nema najezde ni straha od infestacije
– Svakodnevno je na terenu šest timova, a svaki u danu obiđe od 500 do 600 objekata. Brojka ovisi o tome je li riječ o kućama ili zgradama jer proces nije isti. U većim je objektima kompliciraniji, a osim u stambenim nekretninama, obavljamo deratizacije, među ostalim, i u dječjim vrtićima, školama te gradskim ustanovama – ističe Ružica Marojević.
VEZANI ČLANCI:
Iako su se neki Zagrepčani u posljednje vrijeme žalili kako su uočili društvo povećih štakora koji su se šetali oko kuća i zgrada, tim deratizatora ističe kako na terenu dosad nisu primijetili neobične situacije te poručuje kako nema straha od infestacija. Eko-deratizacija, naime, jedna je od pet tvrtki zaduženih za sustavnu deratizaciju na području metropole, koja se, kažu u Gradu, redovito provodi dva puta godišnje, na proljeće i ujesen, a financira iz zagrebačkog proračuna.
– Uz obavljanje poslova propisanih programom mjera, izvršitelji su dužni tijekom cijele godine obavljati deratizaciju prema pozivima građana, što kontinuirano i rade. Na službenim stranicama Grada objavljeni su kontakt-telefoni na koje građani, u slučaju da ih primijete, mogu tijekom cijele godine kontaktirati ugovorne izvršitelje – ističu na Radićevu trgu.
A da će se u nekoj ulici provoditi deratizacija, dodaje R. Marojević, stanovnici doznaju tjedan dana prije, i to putem obavijesti koja najčešće osvane na rasvjetnim stupovima. Na terenu su uvijek najmanje dvije osobe, jedna koja provodi stručni nadzor te izvoditelj koji postavlja deratizacijske meke.
– Kada dođemo na adresu, najprije provjerimo jesu li klijenti dobili obavijest da će se obaviti deratizacija, a usto provodimo i anketu u sklopu koje ih pitamo jesu li sami primijetili glodavce ili pak neke naznake njihove prisutnosti. Nakon toga, uz dopuštenje vlasnika, sami obavljamo procjenu, obilazimo sve prostorije u kući, podrume i tavane gdje provjeravamo ima li kakvih tragova glodavaca. Najčešće su to otisci stopala u prašini, oštećeni kablovi i žice te izmet – objašnjava R. Marojević.
Potom se, domeće, postavljaju meke, na otvorenim površinama uz ogradu ili zidove, a u zatvorenim prostorima prethodno se moraju zapakirati u za to predviđene kutije od tvrde plastike te smjestiti na skrovita mjesta do kojih se ne može lako doći.
– U šahtove se stavlja parafin, a ako postoje aktivne rupe, potrebno ih je nakon procesa zatvoriti zemljom koja je u okolini. Najvažniji je to korak na javnim površinama, a ako nemamo dovoljno zemlje, obavijestimo Nastavni zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar", iz kojeg potom organiziraju da nam je Zrinjevac dostavi – ističe R. Marojević.
VEZANI ČLANCI:
Treba preciznije definirati nadležnosti
Da se sustavne deratizacije ne provode redovito, neki su Zagrepčani posumnjali nakon što je, podsjetimo, sa sjednice Gradske skupštine u ožujku povučen prijedlog izmjena i dopuna odluke o preventivnoj i obveznoj preventivnoj dezinfekciji, dezinsekciji i deratizaciji na području metropole. No, u Gradu ističu kako je do povlačenja došlo zbog potrebe za preciznijem definiranju nadležnosti, odnosno postupka donošenja same odluke te kako to nikako ne utječe na provođenje redovitih aktivnosti ugovornih izvršitelja u sprječavanju pojave i suzbijanju širenja zaraznih bolesti u kontekstu DDD mjera.
– Trenutačno se primjenjuje odluka iz 2013., a na prijedlogu nove i dalje se radi. Sve aktivnosti utemeljene na zakonskim obvezama redovito se provode. Još je u siječnju gradonačelnik Tomislav Tomašević donio program mjera i provedbeni plan preventivne i obvezne preventivne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije na području Zagreba za 2024., nakon čega su sklopljeni ugovori s izvršiteljima deratizacije – kažu u Gradu.
