Više je od mjesec dana prošlo od potresa koji je pogodio Zagreb, a stanovnike čiji su domovi stradali, posebice one u centru, još muče brojne nedoumice. Po njihovim su kućama i zgradama zalijepljene crvene, žute i zelene oznake, procijenjena je šteta oko 42 milijarde kuna, a mnogi s obnovom nisu počeli jer ne znaju odakle krenuti. Što učiniti da ponovno dobiju plin, trebaju li prijeći na kondenzacijske bojlere, kako uopće početi sa sanacijom... neka su od gorućih pitanja, a mi smo se obratili stručnjacima i potražili odgovore na njih.
1. KAKO SANIRATI UNIŠTENI DIMNJAK DA BI SE U ZGRADI PUSTIO PLIN?
Ako je objekt označen crveno ili žuto, znači da je dimnjak neupotrebljiv i morat će se ići u potpunu rekonstrukciju. A to znači da je potrebno napraviti projekt rekonstrukcije i odabrati izvođače radova, što je posao upravitelja zgrade. Nakon toga prionut će se na posao, pri čemu treba biti uključena građevinska, strojarska i plinoinstalaterska struka. Kad se sanacija završi, distributer će pustiti plin. Ministar zaštite energetike i okoliša Tomislav Ćorić, pak, rekao da će se objekti moći priključiti na plin tek kad budu sigurni.
2. U REDU, ALI MOJ DIMNJAK NIJE UNIŠTEN, VEĆ SAMO OŠTEĆEN. ŠTO ONDA?
Dimnjačari moraju, kaže voditelj njihove grupacije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Dejan Lončarić, detaljno pregledati svaki dimnjak u centru i utvrditi ispravnost za daljnju upotrebu njegova dimovoda. Postojeće stanje dimnjaka, uređaja za loženje i slično potrebno je usporediti s onim kakvo je bilo prije potresa uvidom u registar, odnosno evidenciju načinjenu tijekom redovitih kontrola. Ostali su koraci isti: izrada projekta sanacije dimnjaka i izvođenje radova.
3. HOĆE LI, I NA KOJI NAČIN, BITI MOGUĆE KORISTITI POSTOJEĆE ATMOSFERSKE BOJLERE AKO SU U DOBROM STANJU?
Gradska plinara javlja da za zgrade koje imaju nalaz statičara da instalacija nije ugrožena (pri čemu se to ne odnosi na objekte koji imaju zelenu oznaku), a dimnjaci ne mogu dobiti potvrdu ispravnosti, radi iznimku i uključuje samo potrošače koji mogu sigurno koristiti plin. Lončarić, pak, kaže kako bi, ako je potrebna rekonstrukcija, trebalo prijeći na kondenzacijski bojler, a ako nema oštećenja na dimnjaku, što se svakako može provjeriti dodatnim ispitivanjima, može se ostaviti postojeći uz sve mjere opreza korištenja, što se odnosi i na sustav dozračivanja prostora. Tko nema oštećenja na dimnjaku, može nastaviti koristiti svoj bojler, naravno, uz prethodni pregled statičara, slaže se Tihomir Mihalić, pročelnik Sekcije plinoservisera i plinoinstalatera u zagrebačkom Udruženju obrtnika.
4. ZNAČI LI CRVENA OZNAKA DA JE ZGRADA ZA RUŠENJE ILI SE MOŽE OBNOVITI?
Crvena oznaka ne znači da nužno mora doći do rušenja, kaže voditelj tima statičara Josip Atalić. Većina je zgrada u centru zaštićena pa će se raditi apsolutno sve što je moguće da se ne ruše, već obnove. Obveza će tijekom sanacije, podsjetimo, biti i tzv. seizmički certifikat, odnosno radovi će morati biti usmjereni prema ojačanju objekata, a njegove stupnjeve podijelili su na četiri razine.
5. MOŽE LI SE ŽIVJETI U ZGRADAMA SA ŽUTOM OZNAKOM?
Da, u njima se u načelu može živjeti, odgovara Atalić, no važno je imati u vidu što je stanovnicima objekata pogođenih u potresu rekao statičar na terenu. Žuta oznaka, dodaje, najkompliciranija je jer to može značiti da je zgrada ili uporabljiva ili djelomično uporabljiva ili neuporabljiva. Dakle, sve ovisi o tome što je inženjer na mjestu rekao stanovnicima kuće ili zgrade.
VIDEO Zagreb: Započela sanacija tornjeva katedrale
6. JE LI DOVOLJAN PREGLED STATIČARA KOJI JE DODIJELIO NALJEPNICU ILI JE PRIJE OBNOVE POTREBNO ANGAŽIRATI STRUČNJAKA ZA DETALJNU PROCJENU STANJA OBJEKTA?
Tko želi, obnovu može započeti odmah, poručuje Atalić, ali savjetuje da se ipak pričeka donošenje novog zakona. Moglo bi, naime, doći do neusklađenosti. Regulativa koja se priprema, kaže, donosi bitne novosti, a ako se radi na velikim rekonstrukcijama, što obnove u centru mahom jesu, potrebno je u vidu imati važeće propise. Neke stare zgrade neće se moći rekonstruirati tako da se zadovolje novi propisi pa je bolje pričekati s donošenjem zakona, a time i mnogo strožih pravila.
7. TREBAJU LI SUVLASNICI VEĆ POKRENUTI PROJEKT ZA STATIČKO OJAČAVANJE ZGRADA ILI BI VALJALO ČEKATI ZAKON?
Kao i u slučaju obnove, ako žele, slobodno mogu krenuti s procesom protupotresnog pojačavanja svoje zgrade. No, i ovdje bi bilo bolje pričekati jer će novi zakon imati mnogo stroža pravila pa se može dogoditi da sanirane zgrade neće biti u skladu s njima.
8. KOJA JE UOPĆE PROCEDURA ZA POKRETANJE STATIČKOG OJAČAVANJA ZGRADE?
Trenutačno je potrebno da statičar izvidi stanje na objektu i s arhitektom izradi projekt protupotresnog ojačavanja. Novi će zakon, kaže Atalić, sadržavati cijeli hodogram koji će, poput kuharice, dati detaljne upute za proces koji će biti izmijenjen. Detaljni pregled statičara bit će uklopljen u zakon, kao i seizmički certifikat koji će potvrditi koliko je zgrada nakon radova otporna na potres.
9. HOĆE LI PRIORITET U OBNOVI IMATI JAVNE INSTITUCIJE ILI STAMBENE ZGRADE?
To je pitanje koje se mora rješavati na razini države, poručuje Atalić. No, gledajući primjere drugih zemalja, prioritet su bile bolnice i škole, a u nas eventualno mogu biti i crvene zgrade koje predstavljaju opasnost. Ali o tom će se, ističe, tek odlučivati.
10. HOĆE LI SE SUFINANCIRATI SVI TI RADOVI? I AKO DA, KOLIKO?
Vlada će sigurno osigurati novac za sufinanciranje sanacije dimnjaka i ugradnju novih bojlera, rekao je nedavno ministar graditeljstva Predrag Štromar. Sudjelovat će i u pokrivanju troškova ojačavanja statike zgrada te obnove. U kojem omjeru te po kojim pravilima, to se još ne zna.
Važna pitanja? Kako ne! Npr. kuća s dva suvlasnika. Jedan suvlasnik ne želi ništa potpisati, s nikim i nikako surađivati, temelji kuće su uzdrmani, kuća popucala. Potrebna sanacija temelja, nosivih zidova, jednog dimnjaka....Za sada zakoni predviđaju da jedino što moguu je tužiti suvlasnika...bla bla. pa kada za 10 godina dobijem spor, mogu pristupiti popravku??