Grad mladih

Donosimo plan oživljavanja nekadašnjeg Pionirca; opet stižu klinci iz cijele Europe

Zagreb: Grad mladih
Foto: Borna Filić/PIXSELL
1/10
21.12.2018.
u 08:15

Kompleks je 2005. godine proglašen kulturnim dobrom, a velike rekonstrukcije odavno nije bilo

Topot nožica, a oči velike kao u srne – sa zanimanjem, onako dječje poluotvorenih usta, promatrali su klinci prirodu i životinje oko sebe u Gradu mladih. Predškolci su to koji s tetama upravo u Granešini provode pet dana u sklopu programa “djeca u prirodi”, a tek su dio brojnih mališana koji su kroz godine bili smješteni u nekadašnjem Pionirskom gradu. Otprilike milijun djece, prema podacima iz Grada, posjetilo je kompleks koji je ove godine napunio 70 godina, a za čiji bi sljedeći rođendan trebala biti spremna dokumentacija koja će omogućiti rekonstrukciju 22 zgrade te cijele komunalne infrastrukture.

Ograda i videonadzor

Projektnu dokumentaciju za nešto više od milijun kuna izradit će arhitektonski ured ing4studio, a sve kako bi, objašnjavaju u Gradu, Grad mladih postao “jedinstveni centar međunarodnih susreta djece, mladih i sportaša i izletište za sve generacije”. Što se zgrada tiče, planiraju se zahvati na više od pet tisuća kvadrata, što uključuje obnovu smještajnih kapaciteta, ali i recepcije, dvorana, galerije, svlačionica te restorana, koji se sam prostire na više od tisuću četvornih metara.

Zagreb: Grad mladih
1/10

U sklopu radova na komunalnoj infrastrukturi, u rekonstrukciju će elektroopskrbne mreže, vodovodna i hidrantska mreža, kao i sustav odvodnje. Obnovit će se i interne prometnice, a Grad mladih dobit će i novu ogradu za 2,2 milijuna kuna, kao i pola milijuna kuna vrijednu novu telekomunikacijsku mrežu, ali i videonadzor. Prvi strojevi, objasnio je Miroslav Čulk iz Holdingove podružnice “Vladimir Nazor”, koja Gradom mladih Granešina upravlja od 2001. godine, trebali bi u Dubravu za otprilike godinu dana.

GALERIJA Nekad raskošna zdanja danas propadaju!

Zagreb: Grad mladih
1/39

Sve za šest do osam godina

– Očekujemo da će dokumentacija biti dovršena do kraja 2019. godine. Po fazama će se onda pokretati postupci javne nabave za odabir izvođača radova rekonstrukcije, kao i apliciranje prema ciljanim fondovima EU – objasnio je Miroslav Čulk pa dodao da je procjena o završetku radova “u ovom času afirmativna”, ali predviđa se da bi radovi mogli biti gotovi do kraja 2021. Neće se stati samo na tome, otkriva Čulk, jer napravljena je, kaže, i strategija kompletnog razvoja Grada mladih, koja predviđa širenje samog kompleksa, i to gradnjom novih polivalentnih dvorana, sportskih igrališta, a i bazena, čija je gradnja planirana još 1948. godine, kad je Pionirski grad izgrađen.

Kompleksi poput ovog u Granešini u zemljama pod komunističkom vlasti nakon Prvog svjetskog rata su nicali kao gljive poslije kiše jer tad se došlo na ideju osnivanja takvih malih “gradova” u svrhu odgoja djece i mladih. Bazen tada nije realiziran, iako je projekt napravio arhitekt Slavko Delfin, a dokumentaciju su do 1985. otprilike svakih pet godina radili i drugi stručnjaci.

Prema riječima Miroslava Čulka iz “Vladimira Nazora”, kupanje bi u Granešini konačno moglo biti realizirano za šest do osam godina. Kad se sve napravi, govori Čulk, u Granešinu neće dolaziti samo predškolci na pet dana te školarci na dan škole u prirodi, već će, kao nekad, u njega moći klinci iz cijele Hrvatske, ali i Europe. Grad mladih bit će otvoren i ostalim građanima, a želja je da postane referentni centar kad je posrijedi organizirano druženje mladih, ali i pripreme sportaša. U nekadašnji Pionirski grad manje se počelo ulagati slomom komunizma, ali, ističe Miroslav Čulk, u Granešini se itekako radi.

– Zadnjih godina uredile su se javne površine, popravljeni su i asfaltirani interni putevi unutar kompleksa, obnovilo se nekoliko objekata koji nisu bili u funkciji od Domovinskog rata te je proširena ugostiteljska ponuda. Ove je godine sagrađena kompletna nova plinska infrastruktura, a konstantno se radi na hortikulturnom uređenju park šume i održavanju objekata – kaže Čulk o kompleksu koji je 2005. godine proglašen kulturnim dobrom. Kako je istaknuo, uspostavljeni su i mnogi kontakti sa sportskim klubovima i savezima te školama i udrugama izvan Zagreba, a kreće se i u modernizaciju internetske stranice.

Pogledajte i video prolaska kroz sve zaobilaznice oko rotora:

Ključne riječi

Komentara 17

Avatar links
links
09:12 21.12.2018.

jeli i ovo isto napravljeno u mračnom socijalzmu a uništeno u kapitalizmu... čudna neka pojava, netko je gradio a netko pokrao, zapustio, uništio, prodao.... ali da, to su "domoljubi"...sjeme im se zatrlo zločinačko!!!!!

WP
W_P38
09:44 21.12.2018.

... mnogo toga su satrali "mudraci"... a zakaj više nema "pionirske željeznice", ma nek se danas zove bilo kak, a zakaj je izbrisan i satrat i - Samoborček? Parna željeznica itd... Pa, vani u svijetu čuvaju svoje tradicije, održavaju, entuzijasta je uvijek bilo, a mi... da, za "projekt žičare" još koje desetljeće...

Avatar indigo25
indigo25
08:49 21.12.2018.

Još ćemo dugo plakati za yugoslaviom. Srednjoj klasi nikad nije bilo bolje na ovim prostorima. Osiguran posao za sve, dom za svaku obitelj, zdravstvo, školstvo, komunalne usluge i njihova cijena. Danas srednja klasa samo hrani uhljebe i bogatija plača visemilijunskenske kredite... Živio Uhljebistan.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije