Velika dvorana u sjeverozapadom krilu Nacionalne sveučilišne knjižnice, koja je prazna otkako je NSK otvoren 1995., postat će druga scena Hrvatskog narodnog kazališta.
Najavio je to u nedavnom intervjuu premijer Andrej Plenković, ističući kako će taj projekt omogućiti bolju iskorištenost kapaciteta triju ansambala HNK, Opere, Baleta i Drame, ali i publici donijeti veći broj predstava.
Kraj dugogodišnje potrage
Trenutačno se, kako doznajemo u Ministarstvu kulture, rješavaju imovinskopravna pitanja, a na jesen će se pristupiti izradi idejnog te potom i izvedbenog projekta.
– Razmatrali su se različiti prostori, a ovime ne samo da će se riješiti ključno pitanje za razvoj HNK u Zagrebu, nego će se otvoriti i brojne mogućnosti suradnje središnje nacionalne knjižnice i kazališta. Predviđeno je da u staroj zgradi nastave djelovati Opera i Balet, a nova dvorana bit će namijenjena Drami – kažu u Ministarstvu, dodajući kako će detalji projekta biti predstavljeni u rujnu. Uključit će se i Grad Zagreb kao jedan od osnivača HNK, a razmatraju se različiti načini financiranja, posebice povlačenje novca iz fondova EU, što bi omogućilo i obnovu postojeće kazališne zgrade te spremišnih prostora u Adžijinoj ulici.
Potraga za adekvatnom drugom scenom HNK traje već desetljećima jer sva tri ansambla koriste isti prostor za izvedbe i velikim dijelom za probe. Jednako je tako godinama prazan prostor od 5000 kvadrata u NSK svaki ravnatelj te ustanove nastojao staviti u funkciju, a najbliži je bio Tihomil Maštrović, koji je svojevremeno najavljivao kongresnu dvoranu na četiri etaže. No, stanje se nije pomaknulo, a čini se da će aktualna ravnateljica Tatijana Petrić biti ta pod čijom će palicom prostor konačno dobiti namjenu.
Stane 500 gledatelja
A da može postati kazališna dvorana potrebne veličine utvrđeno je analizom koju je provodio tim u kojemu su, uz intendanticu HNK Dubravku Vrgoč, bili i Jean Guy Lecat, dugogodišnji scenograf britanskog redatelja Petera Brooka specijaliziran za uređenja kazališta, te akademik Velimir Neidhardt, jedan od arhitekata koji je projektirao zgradu NSK. I dok se ona gradila, ističe Neidhardt, postojali su planovi da velika dvorana bude namijenjena kulturnim događanjima. Projekti postoje, dodaje, no morat će se prilagoditi novoj funkciji i željama budućih korisnika.
– Prednost je što je vanjski dio zgrade gotov, treba samo oblikovati unutrašnjost. U toliki prostor stane do 500 gledatelja – kaže akademik Neidhardt. Još nije poznato koliko će se uložiti u uređenje, no prema prijašnjim procjenama potrebno je oko 20 milijuna kuna da bi se prostor osposobio.
