Marketinške strategije koje su ključne za uspjeh umjetnika poput Aleksandre Prijović usporedive su s modernim tehnološkim alatima. Evo veze: AI u promociji: Umjetna inteligencija već se koristi u analizi glazbenih preferencija publike, personaliziranom marketingu i optimizaciji društvenih mreža. Hrabre kampanje:: Izvođači poput Prijović ili drugih regionalnih zvijezda ne ustručavaju se ulagati u inovativne marketinške poteze, često prelazeći granice konvencionalnog.

Gdje su tu hrvatski izvođači? Hrvatski mainstream: Iako domaći izvođači poput Jelene Rozge, Petra Graše ili Prljavog kazališta pune dvorane, teško je zanemariti da nemaju isti intenzitet promocije u regiji kao njihovi kolege s Balkana. Segmentacija publike: Domaći izvođači više su usmjereni na lokalnu ili regionalnu publiku s drugačijim ukusima. U Hrvatskoj, pop-rock, klape i zabavna glazba dominiraju, dok turbo-folk izvođači u regiji targetiraju masovnu publiku s urbanim i ruralnim sklonostima. Manje ulaganje u spektakl: Hrvatski izvođači često nemaju jednaku produkcijsku razinu nastupa i show programa kao neki od susjeda, što ih čini manje atraktivnima za širu publiku.

Zašto susjedi pune Arene? Popularnost izvođača s Balkana: Glazbenici poput Aleksandre Prijović i drugih regionalnih zvijezda dolaze iz kulturnog konteksta koji je blizak hrvatskoj publici, dijelom zbog zajedničke povijesti i jezika. Njihova popularnost često nadmašuje granice pojedinih država, a žanrovi poput narodnjaka ili modernog popa imaju masovnu privlačnost. Učinkovit marketing: Organizatori koncerata često ulažu velika sredstva u promociju ovih događaja. Kampanje na društvenim mrežama, suradnje s medijima i personalizirani pristupi publici igraju ključnu ulogu. Emotivna veza: Mnogi ljudi u Hrvatskoj i dalje njeguju emotivnu povezanost s glazbom regije. Ona evocira nostalgiju i povezanost s prošlim vremenima, što značajno utječe na posjećenost.