Energetska obnova zgrada

Od iduće godine: Nova pročelja čuvaju, ali i dižu vrijednost objektu

17.09.2014., Zagreb - Krizanje Klaiceve ulice Meduliceve ulice i Prilaza Gjure Dezelica, zgrade kojima ce obnoviti fasadu Photo:
Foto: Marko Lukunić/PIXSELL
1/6
18.09.2014.
u 14:55

Projektom se predviđa obnovu do 30 objekata u bloku Kačićeva-Medulićeva-Klaićeva-Deželićeva u Donjem gradu, a na kojima bi ušteda energije iznosila i do 30 posto. Vrijednost je projekta između 20 i 55 milijuna kuna. Projekt revitalizacije Donjega grada vrijedan je, pak, dvije milijarde kuna

Prve zgrade koje bi se trebale obnoviti prema energetski učinkovitim načelima u Zagrebu su one u bloku omeđenom Kačićevom, Medulićevom, Klaićevom i Deželićevim prolazom.

Dio je to velikog projekta Revitalizacija i obnova Donjeg grada vrijednog dvije milijarde kuna, a pilot projekt koji obuhvaća zgrade u središtu grada trebao bi početi raditi do ožujka 2015. , a sredinom godine i dovršiti.

Nova stolarija, tavan...

–Znamo da će biti od 10 do 30 zgrada, a prosječna vrijednost investicije po kvadratu stana procjenjuje se na 2000 do 3000 kuna. Radit će se precizne procjene troškova po svakoj zgradi, a procjena govori da se radi o investiciji od 20 do 55 milijuna kuna - pojasnila je dogradonačelnica i voditeljica projekta Sandra Švaljek.

Foto: Marko Lukunić/PIXSELL, Davor Puklavec/PIXSELL

Osim što će se na zgradama obnoviti sva četiri pročelja, izolirat će se i tavan, a i krov podruma kroz koji se gubi dosta energije, a mijenja se i stolarija.

Foto: Marko Lukunić/PIXSELL, Davor Puklavec/PIXSELL

–Kod projekata ovakve obnove ne radi samo o obnovi kako bi se zgrade uljepšale, nego će se mjere sačuvati vrijednost nekretnina i smanjiti troškovi energije. Uštede se na ovakvim objektima do 30 posto, pri čemu je postotak veći što je lošije stanje zgrade - kazala je dogradonačelnica te dodala da je posebnost spomenutih blokova u tome što su investicije prilično visoke kako zbog starosti zgrada, tako i zbog njihove zaštićenosti kao kulturnih dobara; u njima žive građani starije dobi, a stanovi su prilično velike površine.

Modeli financiranja

Projekti energetske obnove zbog svoje skupoće financirat će se iz različitih izvora, ali i iz džepa građana.

Posebnost spomenutih blokova je što su investicije prilično visoke kako zbog starosti zgrada, tako i zbog njihove zaštićenosti kao kulturnih dobara

Sandra Švaljek

dogradonačelnica Zagreba

–Postoji mogućnost da se investicije financiraju iz energetskih ušteda, a preostali dio može se financirati iz spomeničke rente, bespovratnih sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, zajedničke pričuve..., a određeni dio će se u pilot bloku financirati sredstvima gradskog proračuna, tj. namjenskim kreditom. Samo manji dio preostat će za financiranje sredstvima građana, putem povećanja pričuve - kazala je Švaljek.

Nakon pilot projekta u Donjem gradu nastavit će se s razradom toga modela energetske obnove.

- U drugoj fazi posvetit ćemo se razvoju revolving fonda i ustrojavanju gradske ESCO tvrtke. Tako bi se stvorili preduvjeti za veliku energetsku obnovu cijeloga Zagreba, koja bi uz obnovu fasada i stolarije obuhvaćala i obnovu sustava grijanja odnosno hlađenja - zaključila je dogradonačelnica Sandra Švaljek.

Komentara 7

DU
Deleted user
21:30 18.09.2014.

smatram da grad nebi trebao financirati privatne projekte. samo neke zgrade u centru placaju spomenicku rentu a vecina ih ne placa a financirat ce se od novaca drugih zagrepcana kojima se nece financirati obnova fasada.

GE
Georgij
00:05 19.09.2014.

na kraju sve pada na teret suvlasnika. koliko ima derutnih zgrada u centru grada novci iz fondova će se davati samo odabranima. a novca nema baš puno pa će svake godine možda desetak zgrada doći na red. ljudi moraju shvatiti da je zgrada njihova i da se treba održavati, a to se može samo iz adekvatne pričuve. ispod 3kn po m2 nije moguće nešto raditi bez dodatnih sredstava

NZ
NAĐI-zaZAGREBbezkumova
18:53 18.09.2014.

Svakako za pohvalu! Ali, to je "puno premalo" za grad takve povijesti kakav je Zagreb... Žalosti da je još uvijek prepušten tužnom propadanju, unatoč ovakvim dobrim primjerima.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije