Duža je od tornjeva zagrebačke katedrale, dosad se koristila za montažu mostova i drugih infrastrukturnih giganata, a jučer je uspješno demontirala prvi od osam glavnih armiranobetonskih nosača na krovu Doma sportova. Svaki od njih, kaže Angela Čuljak, voditeljica projekta iz tvrtke BBR Adria, težak je 60 tona i dug 62 metra, zbog čega su od Zagrebtransa morali unajmiti megadizalicu. A ona ima čak 650 tona i duga je 90 metara.
– Dizalica na 73 metra visine nosi teret od 80 tona, što zadovoljava sve tehničke zahtjeve projekta – objašnjava Angela Čuljak i dodaje da osim "šestotonke", kako su je prozvali na gradilištu, u poslu sudjeluju i dodatne dizalice od 400 i 200 tona. Uklanjanje nosača, naglašava i Vlatko Kralj iz tvrtke Zagrebtrans, nije jednostavan proces.
– S obzirom na to da grede nisu ravne već malo polukružnog oblika, težište je iskrivljeno pa je spuštanje vrlo kompleksno. Svi imamo tremu i jedva čekamo da završimo s ovim dijelom posla – govori Kralj, dodajući da od kompleksnijih zadataka pamti i skidanje tornjeva sa zagrebačke katedrale. Međutim, napominje, nisu za usporediti s radovima na Domu sportova.
Dizaličar koji upravlja šestotonkom, objašnjavaju na gradilištu, u kabini iz koje upravlja vidi samo očitanja na monitoru pa je motorolama povezan s radnicima na krovu kako bi sve bilo sinkronizirano. A najveći izazov za rad megadizalice, za čiju je montažu, spomenimo, bilo potrebno sedam dana i dolazak 51 šlepera s opremom, kaže voditeljica projekta, predstavlja vjetar na koji je grdosija jako osjetljiva.
– Iz sata u sat pratimo udare vjetra koji može ugroziti sigurnost radova. Za razliku od klasičnih kranskih dizalica, ova se nakon svake upotrebe spušta, upravo zbog sigurnosti – tumači Angela Čuljak. Dopuste li to vremenski uvjeti, napominje, do 15. travnja svi će nosači biti uklonjeni, nakon čega slijedi postavljanje nove čelične krovne konstrukcije, za što su zadužene tvrtke Magma i Delta MM Steelix, jedni od rijetkih izvođača s certifikatom EXC4 potrebnim za takve projekte.
O tome koliko je cijeli proces zahtjevan, naglašava Angela Čuljak, najbolje govori podatak da samo elaborat uklanjanja krova broji 156 stranica, a dokumentacija za novu čeličnu konstrukciju ima ih čak 466. – Ovo je precizan posao koji zahtijeva vrhunsku organizaciju i stručnost, ali radimo sve da projekt teče prema planu – zaključuje voditeljica.
U obnovu Doma sportova, koja je, podsjetimo, na listi deset gradskih strateških projekata, ulaže se 45 milijuna eura, počela je u srpnju prošle godine i podijeljena je u tri faze. I dalje je u tijeku prva, koja uključuje konstruktivnu sanaciju dvorana 1, 3 i 4 te rekonstrukciju krova. Najveća dizalica u povijesti Zagreba, prema planu, ostat će na gradilištu do kraja kolovoza, kada bi njezin posao trebao biti završen. Potom slijedi druga faza projekta, koja obuhvaća dvoranu 2, a treća predviđa potpunu energetsku obnovu i modernizaciju interijera.
Kompleks sportskih dvorana i ostalih sadržaja na Trešnjevki sagrađen je između 1964. i 1972. prema projektu arhitekta Vladimira Turine i suradnika Borisa Magaša i Mladena Vodičke. Otvoren je 17. lipnja 1972., a obuhvaća osam sportskih dvorana. Najpoznatija je jedinica, takozvana Ledena dvorana, koja se zimi pretvara u klizalište i hokejaški teren.
bacanje novca. dom sportova je trebalo srusiti i napraviti sve novo, betonsko-montazna konstrukcija je jeftina.