U nedjelju, 23. rujna 2007. godine., u zagrebačkom naselju Martinovka odvijala se prava tragedija – tonuo je cijeli kvart. Dio Kupske ulice urušio se i doslovno propao u zemlju tijekom izvođenja građevinskih radova na izgradnji poslovne zgrade Hrvatske elektroprivrede (HEP), s podzemnom garažom i trafostanicom. Urušio se i istočni dio zaštitne konstrukcije građevne jame, u duljini od 40-ak metara, a sve je to prouzročilo prodor vode i eroziju okolnog tla. Iz goleme, duboke rupe, pune mutne vode, virili su dijelovi srušenih kuća. Dan nakon što je kvart počeo tonuti, zbog opasnosti od daljnjeg urušavanja svoje je domove, uz obitelji iz Kupske, napustilo i desetak stanara susjedne Plitvičke i Golubovečke ulice. I dok su ljudi napuštali svoje kuće, zaposlenici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Raiffeisen banke i T-coma bili su prisiljeni napustiti svoja radna mjesta, jer su poslovni prostori bili neposredno uz ruševno gradilište.
Ozbiljna prijetnja na gradilištu bile su i podzemne vode, zbog čega su kamioni odmah počeli navoziti zemlju i šljunak. No, nakon urušavanja tla u Kupskoj, veliku su opasnost predstavljala i dva velika krana postavljena na gradilištu nove, HEP-ove zgrade, jer su platforme na kojima su bili učvršćeni, počele pucati. Iako je prijetilo njihovo rušenje, tadašnji predsjednik uprave Tehnike, Filip Filipec, priznao je da se kranove ne usuđuje micati.
„I pod cijenu da se kran sruši na ured predsjednika Uprave HEP-a, neću slati nikoga od ljudi da se popne na kran i počne ga rastavljati, a drugog načina nema“, priznao je tada Filipec.
GALERIJA Zagreb: 23. rujna 2007.. urušila se Kupska ulica
Dan koji zauvijek pamte
„Stanarima smo omogućili smještaj, na molbu izvođača radova, jer Grad ondje nije bio investitor, niti je išta radio“, rekao je, nakon katastrofe, tadašnji gradonačelnik Zagreba Milan Bandić. Nakon što su ostali bez krova nad glavom, stanari uništenih kuća bili su smješteni u hotel u Remetincu. Među njima je tada, sa svojih 50-ak susjeda, bio i Želimir Žitković, kojeg je prošle godine, obilazeći mjesto tragedije, pronašao naš novinar Dario Topić.
„Ujutro sam išao na plac i rupa je bila duboka desetak centimetara, a da je vrag odnio šalu, vidio sam kada sam se vratio, jer se proširila na pola metra. U trenutku nam je, nismo se ni snašli, pred haustorom bila 40 metara široka i 19 metara duboka rupa. Odmah je počela evakuacija, a osim žive glave, spašavali smo i aute, preko livade na drugu stranu, prema Vukovarskoj, jer izići iz naše slijepe ulice nije se moglo“, ispričao je Žitković, koji dobro pamti rujan 2007. kada mu je stradala stolarska radionica.
„Za urušavanje Kupske ulice i dvaju obiteljskih kuća, na zagrebačkoj Martinovki, kriv je izvođač građevinskog projekta zgrade Hrvatske elektroprivrede, na čijem je gradilištu došlo do tragedije“, rekao je nakon nemilog događaja Zlatko Omerhodžić, stalni sudski građevinski vještak, procijenivši da je najveća krivnja, u lancu odgovornosti, na tvrtki koja je bila navedena kao odgovorna za projektiranje i konzalting. Na listi odgovornih, izvođač radova, tvrtka Tehnika, bila je tek na trećem mjestu, dok HEP, kao investitor, glavni arhitekt te Gradski ured za prostorno uređenje, po mišljenju sudskog vještaka, nisu bili krivi. No, ključan i nepobitan dokaz u potrazi za odgovornima bio je građevinski dnevnik iz kojeg se trebalo utvrditi je li se radilo prema projektu.
Šteta procijenjena na 17 milijuna kuna
Nakon dvogodišnje istrage, u ožujku 2010. godine, Županijsko državno odvjetništvo podiglo je optužnicu protiv devet osoba i tri tvrtke, zbog opasnog izvođenja radova na izgradnji HEP-ove zgrade te urušavanja Kupske ulice. Šteta je bila procijenjena na 17 milijuna kuna. Tek pet godina nakon urušavanja dijela Kupske ulice, u studenom 2012. godine, vijeće zagrebačkog Županijskog suda nepravomoćno je presudilo da je kriv direktor projektantske tvrtke jer je, iz nehaja, ugrozio živote stanara. Izrečena mu je uvjetna osuda od godinu dana zatvora, uz rok kušnje od tri godine, dok je tvrtka, koja je u kaznenom postupku bila optužena kao pravna osoba, presudom novčano kažnjena s 50.000 kuna, izvijestila je tada naša novinarka Dijana Jurasić.
GALERIJA Ovo su županije s najmanje gradova, znate li koja ima samo dva grada, ali čak 26 općina?
