Pred njegovu su fotografsku leću stali tada najistaknutiji pojedinci iz političkog, kulturnog i javnog života. Bilo je to u drugoj polovini 19. stoljeća, a on je ostao zapamćen kao prvi zagrebački rezidentni fotografski majstor.
Iako je u Zagreb došao tek 1850-ih, Franjo Pommer sa svojih tridesetak godina u jednom od gradova Austro-Ugarske tada je napravio pravu fotografsku revoluciju. Radio je s tada najmodernijom opremom, a njegov rad najvećim je dijelom vezan upravo uz atelje, uz tek pokoju fotografiju s terena. Jedna od rijetkih Pommerovih sačuvanih fotografija zabilježena izvan ateljea je otkriće spomenika banu Josipu Jelačiću iz 16. prosinca 1866. godine, dugo vremena smatrana prvom hrvatskom reportažnom snimkom. Ta se fotografija čuva u Muzeju grada Zagreba (MGZ). A kako bi rad Franje Pommera, inače rođenog Danca, što bolje proučili, djelatnici tog muzeja odlučili su napraviti izložbu o tom fotografu. Zajedno s Muzejom za umjetnost i obrt i Hrvatskim državnim arhivom prikupili su 380 fotografija, a sada pozivaju Zagrepčane da im doniraju Pommerove fotografije kako bi ih prikupili što više.
- Neka pogledaju u svojim arhivima i tavanima ako imaju štogod kako bi izložba koju smo nazvali “Pommer 1856. / Fotografične slike naših narodnih spisateljah” bila što bogatija. Otvorenje se planira u prosincu - kaže viša kustosica i voditeljica Zbirke zagrebačkih fotoreportera pri MGZ-u Iva Prosoli. Prikazat će i djela koja su nastala kao dio njegova projekta fotografiranja hrvatskih spisatelja, kada je fotografirao, između ostalog, i Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Bogoslava Šuleka, Ljudevita Gaja, Antuna i Ivana Mažuranića. Rekonstruirat će i njegov atelje u kojem će fotograf Robert Gojević izrađivati fotografije istom tehnikom kojom se služio Pommer.