OBITELJI

Gornja dobna granica ograničava posvajanje

10.12.2002.
u 00:00

* I jedan dan koji dijete provede u instituciji umjesto u obiteljskom domu na društvenoj je savjesti - upozorava Jasna Ćurković-Kelava, ravnateljica Doma u Nazorovoj * Unazad tri godine u Zagrebu posvojeno samo 84 djece, dok je gradski Centar za socijalnu skrb primio čak 500 zahtjeva mogućih posvojitelja

Posvajanje samo sa srodničkim učinkom predloženo u izmjenama Zakona o obitelji, što su u saborskoj proceduri, trebalo bi promijeniti crnu statistiku prema kojoj je unazad tri godine u Zagrebu posvojeno samo 84 djece, dok je gradski Centar za socijalnu skrb primio čak 500 zahtjeva mogućih posvojitelja! Iako je prema zakonu dovoljno tri mjeseca nebrige bioloških roditelja da centar pokrene postupak oduzimanja roditeljskih prava, to se u praksi rijetko provodi.

- U pravilu se posvoje sva djeca koja su pravno čista. Pravni postupci, nažalost, ne ažuriraju se na vrijeme i biološkim se roditeljima daje previše prilika. Dijete za to vrijeme čeka u domu, što nije dobro jer mu je potrebno odrastanje uz nekog tko je samo njegov. I jedan dan proveden u instituciji umjesto u obiteljskom domu na društvenoj je savjesti - ustvrdila je Jasna Ćurković-Kelava, ravnateljica Doma za djecu u Nazorovoj hvaleći uvođenje isključivo srodničkog posvajanja, kojim se stvara neraskidiv odnos između posvojenika i posvojitelja te izjednačuju prava.

Srodničko posvajanje može se zasnovati do desete godine života, iako se u većini slučajeva ostvaruje do sedme godine, a postupak provodi centar za socijalnu skrb. Komisija sastavljena od članova iz Službe zajedničkih poslova u Centru, ravnatelja doma u kojem je dijete i psihologa, donosi mišljenje o podobnosti potencijalnog posvojitelja. No, budući roditelj(i) ipak čekaju više od godinu i pol.

- Kod podnositelja zahtjeva razmatramo od njegovih socijalnoekonomskih prilika, dobi, do osobina. Prosječno se čeka godinu i pol, ako ne i dulje, a povremeno se dogodi da osobe koje konkuriraju među ostalima zbog najdužeg čekanja ispadnu iz užeg izbora jer je, primjerice, djetetu potreban život na moru zbog problema s disanjem - ističe Srećko Sabo iz Centra za socijalnu skrb u Zagrebu.

Od 1999., kad je zakon donesen, 12 je samaca podnijelo zahtjeve za posvajanjem imajući samo mogućnost roditeljskog učinka, a diskriminaciju je dodatno, što niti izmjene ne rješavaju, uzrokovala i odredba da dobna razlika između posvojitelja i posvojenika ne smije biti veća od 40 godina.

- Ako supruga ima 35, a suprug 42 godine, prema Zakonu iz 1999. oni ne mogu posvojiti dijete mlađe od dvije godine. Ta gornja granica je diskriminirajuća pogotovo jer je čak 70 posto potencijalnih posvojitelja u dobi između 38 i 42 godine, a takvo pravilo u Europi još ima samo Italija - naglašava Jasna Ćurković-Kelava, u čiji dom iz rodilišta godišnje stiže 60-ak novorođenčadi, a trenutačno u domovima boravi 320 djece mlađe od 18 godina.

M.Prištof

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije