Ove godine zgrade APIS-u za gotovo 60 milijuna, a sljedeće svoj udio u toj firmi državi za 137 milijuna kuna – plan je to po kojem će se u gradsku blagajnu sliti gotovo 200 milijuna kuna, a Zagreb se potpuno riješiti 49-postotnog vlasništva u Agenciji za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama.
Da mogu u EU po novac
Po hitnom je postupku za dnevni red skupštinske sjednice u ponedjeljak predloženo da se APIS-u prodaju tri zgrade u Paljetkovoj 18 u kojima je trgovačko društvo već godinama, a kako stoji u obrazloženju prijedloga, radi se to kako bi se mogla povući sredstva iz Europske unije za obnovu derutnih prostora u kojima su se, između ostalih, razvila informatička rješenja za uvođenje fiskalizacije ili pak geoportal.
– APIS-u je teško bilo što raditi sa zgradama jer su tuđe vlasništvo i za sve eventualne planove treba im suglasnost Grada. Nama te nekretnine ne igraju nikakvu ulogu, odnosno nemamo za njih dugoročnih planova pa nam je bilo logično da ih prodamo. Samo trgovačko društvo računalo je bi li im se više isplatilo da ih uzmu u najam ili da ih kupe i odlučili su se na potonje – pojasnila nam je pročelnica za gospodarstvo metropole Mirka Jozić, koja je ujedno i u Nadzornom odboru APIS-a.
Treba detaljna obnova
Kako su nam razložili iz Gradske uprave, činjenica da se prodaje nekretnina društvu u kojem sam Grad ima udio nije sporna jer tvrtka posluje sama za sebe, dok država i Grad ide dio dobiti firme, ali i podnašanje eventualnih rizika. Što se same cijene tiče, zgrada od 6555 kvadrata i dvorište od 20.078 četvornih metara u Paljetkovoj koje se prodaju procijenjene su još lani od neovisnog vještaka, navodi se u dokumentima, a on je zaključio da im je cijena 59,83 milijuna kuna. Kako je, međutim, pokazao uviđaj u studenome lani, samoj zgradi treba detaljna obnova.
– Postoje problemi koji su vezani uz stabilnost i statiku jer je na istočnom stubištu primijećena velika konstruktivna pukotina na armiranobetonskom nosivom zidu koja se proteže od temelja do krova – navodi se u uviđaju, u kojem se spominje i kako uredi male površine ne odgovaraju današnjim zahtjevima organizacije prostora. Također, sanitarni su čvorovi “dotrajali, nedovoljno održavani te djelomično izvan funkcije”, svi ravni krovovi “zapušteni, a između betonskih ploča raste trava”.
– Sustav grijanja nije mijenjan otkad je pušten u pogon, a i dio aluminijske fasade počeo se odvajati od nosivih zidova te bi je trebalo sanirati – stoji u izvještaju.
E, kad bi zidovi govorili... koje bi to bile priče?!