Cesta se raskopa, cijevi se polože, rupe se zatrpaju i stavi se novi asfalt. Zvuči idealno? Da, za raskopavanje tog tek stavljenog asfalta i još malo kopanja! To je do sada bila, čini se, provjerena formula kako radovima uludo ulupati novac te razbjesniti građane koji su se svakog puta kada se ovakav scenarij ponovio, pitali “tko je tu lud?!” Nije im bilo jasno koliko nekoordinirane službe moraju biti da jedni kopaju, drugi popravljaju, pa treći onda opet kopaju, a na kraju ostaje manjak u proračunu i loše pokrpana cesta, često u gorem stanju nego što je bila prije početka radova.
Riješili problem financiranja
Da je takav modus operandi u Zagrebu više bio pravilo nego iznimka, smatra i predsjednik vijeća Gradske četvrti Novi Zagreb – zapad Jadranko Baturić. Stoga je u Hrvatskom Leskovcu, jednom od naselja u toj četvrti pokrenuo pilot-projekt koji bi se mogao nazvati “bez suvišnog kopanja“.– Mene je to ljutilo. U Maloj Mlakinam se dogodilo da smo asfaltirali cestu i za 20 dana su došli iz Vodoopskrbe i odvodnje (ViO) kopati. Zakrpaju oni rupu, ali nije to više to, cesta je neravna, brže se uništava, ne može to tako – ističe Baturić koji je odlučio sklopiti dogovor s ViO. Cilj je da oni u dijelu Hrvatskog Leskovca gdje su proveli kanalizaciju, u jednom mahu spoje baš sve kuće, a kad njihovi strojevi izlaze iz ulica, ne moraju sanirati prijekope jer Gradska četvrt odmah dolazi i asfaltira. – Izbjegavamo da se radi dvostruki posao. Također, ako smo sigurni da su svi spojeni, znamo da neće biti više kopanja. Sad ima da nitko ne dira tu cestu pet godina! – govori pak Miljenko Todorović, predsjednik vijeća Mjesnog odbora. Njegov je zadatak prije početka projekta bio ići od kuće do kuće te razgovarati s mještanima i uvjeriti ih da pristanu na priključivanje. Kako bi se izbjeglo odbijanje, morao se riješiti najvažniji problem – financije.
– S Gradom je dogovoreno da građani umjesto za 4500 dobiju priključak za 1 kunu, ali su i dalje ostali troškovi izvedbe priključenja koji stoje od 2500 do 7000 tisuća kuna, ovisno o udaljenosti na kojoj se kopalo i širini ceste – kaže Baturić te objašnjava kako su taj trošak odlučili na sebe preuzeti Gradska četvrt te Vodoopskrba i odvodnja. Nije poanta, kaže, kazniti one koji se ne priključe, nego motivirati ljude da to učine.
Ljudi bili skeptični
Stanovnici priznaju da su prema ideji bili skeptični te su mislili da će na kraju sigurno nešto morati platiti, stoga su se iznenadili kada su početkom ovog tjedna vidjeli strojeve da dolaze. Do sad se kopalo u nekoliko ulica, a do kraja ljeta bi svih 525 kuća, koliko je obuhvaćeno projektom, trebalo biti spojeno na kanalizaciju.
– U ovom dijelu naselja će na kanalizaciju biti spojeno 99 posto kuća, a inače je prosjek u Zagrebu od 45 do 70 posto.
To se odnosi na naselja u kojima se kanalizacija naknadno provodi, ne u novima gdje postoji od početka – objašnjava Baturić te dodaje kako ViO planira ovaj način djelovanja primjenjivati u cijelom Zagrebu ako se pokaže uspješnim u H. Leskovcu. Treba samo vidjeti hoće li asfaltirana ulica uistinu preživjeti bez naknadnih kopanja.
Općina Bilje, prije nekih 5 godina uzeli novce od građana za priključak pa iskopali preplitku kanalizaciju u odnosu na kuće. Svake godine dođe lik sa istim upitom da li vi možete ovako funkcionirat? HAHAHA