Do kraja godine trebalo bi biti privatizirano šest izdvojenih podružnica Zagrebačkog holdinga pretvorenih u tvrtke. To i nastavak izdvajanja ostalih podružnica najavio je predsjednik uprave Holdinga Slobodan Ljubičić na sjednici Skupštine kada je donesena odluka o izdvajanju.
Radnici kupuju udjele
Prodajom GSKG-a, Tržnica, Robnih terminala, Čistoće, AGM-a i Stanogradnje Holding bi trebao dobiti 230 milijuna kuna, što nije dovoljno ni da pokrije dva mjeseca plaće radnicima. Ljubičić je tada najavio da će udjele u tvrtkama ponuditi i radnicima te da će u Holdingu ostati samo prirodni monopoli kao što su ZGOS, Vodovod, ZET i Plinara. Što izdvajanje i privatizacija znače za građane i radnike? Novoosnovane tvrtke za sobom su povukle samo djelatnost, bez imovine, čime im je prepuštena oprema nužna za redovito poslovanje, financijska imovina, neke dobivaju dijelove novčanih sredstava za nastavak poslovanja te radnička prava koja imaju po kolektivnom ugovoru s Holdingom. Ljubičić je objasnio da su podružnice izdvojene bez nekretnina kako bi nove tvrtke bile što jeftinije, a kako bi radnici imali priliku kupiti udjele.
No da se izdvajanje i privatizacija ne bi smjeli dogoditi samo jednim potpisom, već uz detaljnu analizu i dugoročnu procjenu koja se trebala obaviti prije odluke o izdvajanju, poručuje ekonomski analitičar Željko Lovrinčević. Razdvajanje Holdinga dva je do tri puta teži posao od osnivanja Holdinga, objašnjava.
Odluka bez detalja
– U Holdingu nisu smjele biti tržišne djelatnosti, to je bilo dobro samo za političare. Sada će teško biti razdvojiti bilance tvrtki, sve počistiti pravno i imovinski. Ideja o razdvajanju je dobra, no izuzetno je važna priprema jer te tvrtke automatski idu na tržište, nemaju prijelazni period s povlaštenim ugovorima. Sve detalje treba osmisliti, do faze "ključ u ruke", inače neće biti dobro – objašnjava Lovrinčević.
No detaljne analize i pripreme za tržište, što su tražili i neki zastupnici prilikom izdvajanja spomenutih šest podružnica, nema. U materijalima koje su dobili zastupnici tek su općenite informacije što će biti izdvojeno, a što ostaje u Holdingu i kolika im je vrijednost u poslovnim knjigama. Za detaljne informacije, poručili su iz Holdinga, nema potrebe jer je trenutačno tema izdvajanje, a ne privatizacija.
– Svaka podružnica prije izdvajanja morala je imati studiju za opstanak na tržištu. Neke tvrtke, kad izađu na tržište, neće moći podnijeti obaveze iz kolektivnog ugovora. Pitanje je i kome ostaju dugovi jer, ako se aktiviraju jamstva koja je dao Grad, ona se prebacuju u javni dug države te problem izlazi iz opsega Zagreba – upozorio je Lovrinčević.
O privatizaciji i sudbini Holdingovih dugova te gradskih jamstava htjeli smo razgovarati s dogradonačelnicom za gospodarstvo i članicom Skupštine Holdinga Sandrom Švaljek, no nakon što nas je odbila jer je na sastanku te uputila da je zovemo za sat vremena, više se nije javljala.
>>Tolić u Čistoći smiruje strasti, a radnici zvižde: Nismo mi glupi
