Danas se navršava točno 180 godina od rođenja Augusta Šenoe. U povodu te obljetnice udruga Svi naši Šenoe i muzej Kuća Šenoa organiziraju Dane Augusta Šenoe koji će trajati do 13. prosinca, dana kada je 1881. znameniti književnik preminuo. A jednomjesečno događanje počet će u Kući Šenoa večerašnjim premijernim prikazivanjem HRT-ova dokumentarnog filma “Šenoino doba” redateljice Nane Šojlev, nakon čega slijedi otvaranje “Izložbe originalnih Augustovih rukopisa” koji su se u obitelji brižno čuvali više od 130 godina.
“Diogenes” slavi 140 godina
– Izložba je to originalnih Augustovih dječjih crteža i silueta. Gotovo je nepoznato da je Šenoa imao nevjerojatan dar za likovno izražavanje. A tih je 19 crteža, nastalih od njegove 11. do 15. godine, i potpisao. Bit će tu i tri okvira s njegovim siluetama, škarorezima, koje je radio s 11 godina, kao i jedan okvir sa siluetom autoportreta iz profila, što je napravio kao 12-godišnjak. Tu potonju siluetu, malo prilagođeno današnjem vremenu, nazivam Augustov selfi – kaže Jasmina Reis, voditeljica Kuće Šenoa, članica obitelji i nasljednica književnikove ostavštine.
Slijedit će razna predavanja vezana uz Šenoin život, primjerice o arhitekturi Zagreba u njegovo vrijeme te o romanu “Diogenes”, kojemu se ove godine navršila 140. obljetnica od prve objave.
– Govorit će se i o ranim pjesmama gimnazijalca Augusta koje su bile pisane na njemačkom jeziku jer on do devete godine nije ni znao hrvatski. To su zgodni štikleci o njemu kao srednjoškolcu, no pjesme su u međuvremenu nestale. Bit će tu i violinski koncert jer je Šenoa kao gimnazijalac učio svirati violinu, a na njegov smrtni dan šetat ćemo Zagrebom po raznim adresama na kojima je stanovao kao podstanar – najavljuje Jasmina Reis.
Pismo “Prijana Lovre”
Kuća Šenoa, pak, nedavno je obilježila dvije godine rada.
– Najčešće nam dolaze školarci i studenti. Subotom su to obitelji, a sve je više i stranih turista. Grupe školaraca dolaze ciljano, baš onda kada u lektiri obrađuju Šenoina djela. To zna biti jako zanimljivo jer se pribojavaju da ćemo ih mi ovdje ispitivati nešto iz lektire, a mi im pričamo razne anegdote o Šenoi. Profesore prije dolaska pitamo što točno čitaju za lektiru, pa im onda pokažemo rukopis upravo tog djela i kažemo neku anegdotu o njegovu nastanku. Ako je riječ o pripovijetci “Prijan Lovro”, onda im pokažemo i fotografiju stvarnog čovjeka koji je Šenoi bio nadahnuće za lik. Riječ je o Lovri Mahniču koji je bio Augustov cimer tijekom studija u Pragu. Imamo i originalno Lovrino pismo Augustu prepuno naznaka njegovih problema koji se opisuju u pripovijetci. Evo, baš su nam u ponedjeljak, pripremajući se za čitanje “Prijana Lovre”, u posjet došli učenici jedne škole, a otišli su nasmijani od uha do uha kazavši da sad jedva čekaju pročitati tu pripovijetku – kazala je J. Reis.
