hrvatski velikani

A. Šenoa - Čitateljska se publika odgajala na njegovim romanima

'senoa02_nnn_kul_121211'
''
12.08.2013.
u 19:00

Studirao je u Pragu i Zagrebu te se istodobno bavio novinarstvom kako bi osigurao prihode. Radio je kao novinar i u Beču.

U opsežnom istraživanju koje su uoči ulaska Hrvatske u EU proveli Večernji list i Millenium promocija građani Hrvatske između 100 ponuđenih hrvatskih velikana izabrali su njih 30 na koje su najponosniji. Objavljivat ćemo njihove portrete kako bismo ih bolje upoznali, cijenili i čuvali uspomenu na njih. Hrvatske velikane predstavlja dr. sc. Božo Skoko, stručnjak za hrvatski identitet i imidž s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu

August Šenoa / Ivan Nepomuk Eduard Šenoa (Zagreb, 1838. – Zagreb, 1881.)
Hrvatski romanopisac, pripovjedač, pjesnik, kritičar i feljtonist. Najhrvatskiji, najzagrebačkiji i najplodniji pisac 19. stoljeća te istinski tvorac moderne hrvatske književnosti. Bio je germanskog češko-slovačkog podrijetla. Otac Vjekoslav (Alois) bio je slastičar zagrebačkih biskupa Alagovića i Haulika.

Studirao je u Pragu i Zagrebu te se istodobno bavio novinarstvom kako bi osigurao prihode. Radio je kao novinar i u Beču, a u Zagreb se vraća 1866. i radi za list Pozor. Dvije godine kasnije postaje gradski bilježnik a 1868. postaje i ravnatelj Hrvatskog zemaljskog kazališta, gdje je radio i kao dramaturg. Njegov prvi roman Zlatarevo zlato objavljen je 1871. a dvije godine kasnije napušta kazalište i postaje gradski senator.

1874. počinje uređivati vodeći hrvatski književni časopis Vijenac, u kojem ostaje sve do smrti. Najveći je umjetnički domet ostvario kao romanopisac a zaslužan je i za odgoj čitateljske publike za ovu književnu vrstu, koja je u Europi postala dominantna u drugoj polovici 19. stoljeća. Najčešće teme su mu inspirirane nacionalnom povijesti te suvremenim događajima.

No, ipak povijesni romani zauzimaju središnje mjesto njegova stvaralaštva: Zlatarevo zlato (1871.), Čuvaj se senjske ruke (1875.), Seljačka buna (1877.), Diogenes (1878.) i Kletva (1880-1881. nedovršeno djelo). Šenoin model povijesnog romana imao je veliki utjecaj na hrvatsku pripovjednu prozu te će dominirati hrvatskim romanom sve do početka 20. stoljeća, a mnogi su hrvatski pisci oponašali njegovu strukturu i tehniku.

U romanima i pripovijetkama iz suvremenog života tematizira socijalne, političke i etičke probleme svoga vremena (Prosjak Luka, Barun Ivica, Vladimir, Prijan Lovro, Ilijina oporuka, Branka) a u njima se približava realizmu. O Šenoi je Matoš imao izrazito visoko mišljenje: "Šenoa je najzagrebačkiji sin, Orfej koji je dao glas i riječ tome kamenju da progovara narodnom dušom".

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije