Motiv crvenih ruža i upečatljive siluete šišmiša na pročelju zgrade na križanju Masarykove i Gundulićeve "kradu" poglede prolaznika već više od stoljeća. A kako i ne bi kad je riječ o kući Josipa Kalline, porijeklom Čeha, čiju je jedinstvenu donjogradsku građevinu projektirao arhitekt Vjekoslav Bastl, a u povijesti će ostati zapamćena kao secesijski biser srednjoeuropske arhitekture.
Kako je zapisala dr. sc. Martina Pavković u časopisu "Zagreb, moj grad", zgrada je "prvi i jedini primjer tretmana pročelja kao dominantno dvodimenzionalne plohe obložene keramičkom oplatom u hrvatskoj secesijskoj arhitekturi". Kallina je na početku 20. stoljeća kupio gradsko zemljište s namjerom da izgradi trokatnu stambeno-poslovnu zgradu.
"Gradnju je od 1903. do 1904. vodilo poduzeće „Hönigsberg i Deutsch“, a oblikovno rješenje dao je Vjekoslav Bastl. U prizemlju su nakon izgradnje smješteni Kallinova trgovina i skladište keramičkih proizvoda, a na svakom katu bila su tri trosobna stana. Dva asimetrična krila ugrađene najamne stambeno-poslovne uglovnice radi prilagodbe obliku parcele na spoju krila formiraju oštar kut. Gotovo u cijelosti prekrivena su jednobojnim žutim i plavim pločicama s dodatkom nizova stiliziranih šišmiša i vegetabilnih motiva crvenih ruža. Ornament je koncentriran na ugaonom zaobljenom dijelu na kojemu dominiraju motiv lopoča, reljefno oblikovani motivi cvjetova pri vrhu te izniman detalj: balkoni kovane konstrukcije ostakljenih podesta koji zaobljenjem prate ugaoni dio. Istaknuti završni vijenac nadvisuju četiri skulpturalna motiva oblikovno bliska urnama, zastupljena na nekoliko Bastlovih projekta", navodi M. Pavković.
Šišmiš je u 19. i 20. stoljeću bio čest motiv u arhitekturi jer se vjeruje kako simbolizira besmrtnost. Budući da su noćna stvorenja, povezivalo ih se s magijom.
"Zgrada Kallina velikim je dijelom sačuvana u izvornom stanju. Izuzetak su proširenje prizemnog poslovnog prostora prema ulici te prekrivanje izvorno ožbukanog zida keramikom, bojom usklađenom s izvornikom, 1936. godine. O kvaliteti izvorne oplate svjedoči činjenica da je većina zadržana u velikoj obnovi pročelja završenoj 2010.", piše M. Pavković.
