Iako stariji pamte i drugačiji izgled glavnog zagrebačkog Trga, za generacije rođene nakon devedesete on je nezamisliv bez spomenika banu Josipu Jelačiću. Taj prvi, zagrebački spomenik u bronci 'rođen' je u bečkoj ljevaonici, gdje ga je sredinom pretprošlog stoljeća izradio kipar Anton Dominik Fernkorn. Na glavni, zagrebački trg bio je postavljen 16. prosinca, davne, 1866., a s njega je 'deložiran' 1947. godine. Iako to tada nitko nije slutio, ban koji je na trgu stanovao 81 godinu, ipak nije s njega otputovao s kartom u jednom smjeru, nego s povratnom. Točno na današnji dan, 7. listopada 1990., nakon pune 43 godine 'progonstva', brončani Josip Jelačić, simbol otpora svim osvajačima, vratio se u srce Zagreba, a samo tri dana kasnije 'deložirana' je ploča s natpisom Trg Republike te su od 11. listopada Zagrepčani ponovo mogli šetati Jelačić placem.
Bio je to za mnoge stanovnike Zagreba jedan od svečanijih dana u novijoj hrvatskoj povijesti, a za 70.000 Zagrepčana, koji su potpisali peticiju za povratak banova spomenika na Trg, bilo je to ostvarenje sna. No, povratku bana prethodilo je mnogo posla. Glavni inicijator, realizator i financijer čitavog projekta povratka spomenika na Trg bio je poduzetnik Željko Šelendić.
Upravo je u Šelendićevu radionicu, u podsljemenskom naselju Bešići, u Gračanima, iz podruma Gliptoteke bio preseljen kip, rastavljen na čak 24 dijela, koja su bila povezana vijcima i zakovicama. Uslijedilo je dugotrajno 'liječenje' s brojnim operacijama. Stručni tim restauratora, predvođen kiparom i majstorom restauracije, Ivanom Grošinićem, puna je četiri mjeseca radio na čišćenju i sastavljanju tog prvog, zagrebačkog spomenika u bronci. Nakon 16 tjedana, konjanik i njegov konj bili su ponovo rođeni.
POVEZANI ČLANCI:
Iz Šelendićeve radionice, s adrese Bešići 30, skulptura je krenula preko Gračanske i Medveščaka, na put do glavnog zagrebačkog Trga. Tog povijesnog dana ban nije 'jahao' sam, pratila ga je svečana povorka konjanika i kočija, limena glazba, KUD-ovi i brojni stanovnici Zagreba. Na glavnom gradskom Trgu i pred Katedralom, gdje su se okupili deseci tisuća građana, bio je tada upriličen veličanstven doček, kakav grad podno Sljemena nije pamtio. Pred oduševljenim je mnoštvom tada najavljeno da će restaurirani spomenik biti svečano otkriven 16. listopada.
Iako je, prema rješenju Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika, ban trebao biti postavljen na svoje povijesno mjesto, okrenut prema sjeveru, tadašnjim naseljima Gradecu i Kaptolu, u konačnici je ipak usvojen prijedlog rješenja arhitekta Mihajla Kranjca koji je inzistirao da se spomenik, postavom u središnji prostor Trga, “dostojanstveno vrati na svoj dominantni položaj”, te da bude orijentiran prema jugu, odnosno “licem usmjeren prema gradu, prolaznicima i glavnim prilazima Trgu”.
Svečanom otkrivanju spomenika, 16. listopada 1990., uz tadašnji državni vrh i članove obitelji Jelačić, nazočilo je više od sto tisuća ljudi, a spektakularan događaj pratilo je 115 domaćih novinara i fotoreportera te 24 strana reportera pristigla iz Njemačke, Austrije, Italije, Češke, Finske i Kanade.
