Krajem srpnja, 1979. godine, u promet je puštena prva dionica obilaznice, od Jankomira do Lučkog. Bila je to jedna od najznačajnijih prometnica, na tadašnjoj autocesti 'Bratstvo – jedinstvo', koju je glavni grad Hrvatske dobio, tih godina. U arhivi Večernjaka sačuvali smo fotografiju impozantne petlje, na novoj prometnici, koju je, iz ptičje perspektive, snimio naš reporter, B.Kelemenić.
Zbog izuzetno složenih zahvata, upravo je projekt obilaznice, od Jankomira do Lučkog, bio jedan od najzahtjevnijih, koji su se realizirali na području tadašnje SR Hrvatske. Važnost te zaobilazne autoceste bila je u tome što se promet mnogobrojnih vozila, koja su dolazila iz pravca zapada, konačno mogao skrenuo pokraj Zagreba, prema Karlovcu i Jadranskom moru, čime su se prometnice u samom gradu uvelike rasteretile. U to se vrijeme prognoziralo da će, do 1980. godine, obilaznicom dnevno prolaziti do 28.000 vozila, no, očekivalo se da će se, do 2000.godine, taj broj povećati na oko 80.000 vozila na dan.
Ta su se predviđanja gotovo i obistinila. Prema podacima iz 2019. godine, zagrebačkom je obilaznicom, u prosjeku, dnevno prolazilo nešto više od 66.000 vozila, sa stopom godišnjeg rasta od 4,56 posto. Obilaznica, koja je prevalila četrdesetu, danas je najprometniji dio hrvatske autocestovne mreže. Upravo je dionica, Jankomir – Lučko, prometnica s najgušćim prosječnim dnevnim prometom u Hrvatskoj, zbog čega je, još prije nekoliko godina, počelo planiranje proširenja obilaznice za još jedan trak.
Godine 2021. Hrvatske autoceste najavile su da kreću u realizaciju projekta gradnje trećeg traka na zagrebačkoj obilaznici, koji bi proširio prometnicu za dodatnih 6,5 metara, sa svake strane. Planirano je da prva etapa proširenja, krene upravo s najprometnijom dionicom, Jankomir – Lučko, u dužini 5,92 kilometra. Gradnja na toj dionici bi, prema procjenama, trebala trajati oko godinu dana.
>> Priče iz Večernjakove arhive možete pronaći OVDJE.
VEZANI ČLANCI:
Hrvatska je trebala imati autoceste davno, ali srboslavija je favorizirala Srbiju i Beograd na račun Hrvatske još od one prve karađorđevićeve srboslavije.