ritam grada

Kako nam je sveti Leopold svima očitao duhovnu lekciju

sveti leopold
Foto: Robert Anić/PIXSELL
1/2
19.04.2016.
u 20:00

Tisuće onih koji su htjeli dodirnuti sarkofag ništa nemaju s baljezganjima o klerikalizaciji društva

Kolona ljudi od Gundulićeve ulice do zagrebačke katedrale u četvrtak popodne sve je rekla. Ti ljudi koji su strpljivo i polako klizili prema tijelu sv. Leopolda Bogdana Mandića, izloženom u katedrali, pokazali su da se Hrvatskoj dogodila duhovna obnova kakvu nitko nije očekivao.

Prema procjenama organizatora, više od 200.000 ljudi htjelo je dodirnuti sarkofag s neraspadnutim tijelom sveca, kojega je papa Franjo, uz p. Pija, proglasio suzaštitnikom Godine milosrđa. Dodirnuti znači pomoliti se, obnoviti vjeru, zaiskati nešto, dati zavjet, zahvaliti, promijeniti se, obratiti... Valjalo je i čekati, biti strpljiv i sabran, tih i okrenut prema sebi i Bogu. Bdjeti dugo u noć, moliti i čeznuti. Baš kao u Kristovo vrijeme. Autobusi su u Zagreb stizali sa svih strana, a uz svečevo tijelo mise su služili biskupi, svećenici i redovnici, ispovijedali bez prestanka i u zagrebačkoj katedrali i u kapucinskoj crkvi sv. Leopolda Mandića u Dubravi. Kolika čežnja za milosrđem!

Na ideju da sv. Leopold dođe u Zagreb došli su kapucini na čelu s provincijalom fra Jurom Šarčevićem, nakon odluke da će biti izloženo u Rimu. Valjalo je ishoditi čitav niz crkvenih i civilnih dozvola. I isplatilo se. Pokazale su to rijeke ljudi. A i mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije, koji nije krio svoje oduševljenje.

Dakako, to nikakve veze nema s baljezganjima o tobožnjoj klerikalizaciji društva ili nekrofilstvu, sumanutim konstrukcijama širitelja govora mržnje, kojima je – gle čuda – jedna “obična” relikvija isprovocirala tako burne reakcije. To govori o naličju naše duhovne stvarnosti, o njegovoj tamnoj strani. A i to je poznato iz evanđeoskih izvještaja. Ništa nova.

Novim bi mogao biti, zapravo, znak crkvenim vlastima da vjerničku čežnju za tim Kristovim, evanđeoskim vremenom, stave još snažnije u prvi plan svojih pastoralnih planova, jer je potražnja za duhovnošću veća nego što se čini. Zemlji umornoj od političkih obračuna, gospodarskih havarija, demografskog crnila i svih ostalih beznađa, sv. Leopold očitao je snažnu duhovnu lekciju.

>>Svetom Leopoldu Mandiću poklonilo se 200 tisuća hodočasnika

Komentara 6

AL
Alkana
22:31 19.04.2016.

Hrvati mogu biti ponosni što je papa izabrao baš jednog hrvatskog sveca za zaštitnika godine milosrđa- I ovaj njegov boravak u Zagrebu nešto je neprocjenjivo za Hrvate. Zato je prestrašno ponižavanje vjernika i samog Leopolda Mandića od strane nekih novinara i tel. voditelja posebno Danijele Trbovi9ć u bezveznoj emisiji . Molim nadležne da zabrane tu emisiju zbog sustavnog blaćenja i ponižavanja i Hrvata i Hrvatske i vjernika i Crkve,. Već sam izbor gostiju je problematičan i najavljuje u kojem će smjeru ići emisija. Kako to da nisu izabrani i pozvanii vjernici i pravi domoljubi koji bi branili i Hrvatsku i vjernike od Trbovićinog sarkazma i ismijavanja???

Avatar Cinco
Cinco
10:48 20.04.2016.

Dakako, to nikakve veze nema s baljezganjima o tobožnjoj klerikalizaciji društva ili nekrofilstvu, sumanutim konstrukcijama širitelja govora mržnje, kojima je – gle čuda – jedna “obična” relikvija isprovocirala tako burne reakcije. To govori o naličju naše duhovne stvarnosti, o njegovoj tamnoj strani. A i to je poznato iz evanđeoskih izvještaja. Ništa nova.

MA
Malenkost
14:22 20.04.2016.

Nad ovim ljudima plakati. Ne, oni su srteni. Zato necu nista kritizirati. Budite sretni. Pravo kritike ima svatko. Ni komunisti se nisu dali kritizirati. Slali su u zatvor ili goli otok. Dakle necu kritizirati.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije