za žrtve holokausta

Kamen spoticanja za Borisa Hanžekovića položen na Trgu Republike Hrvatske

Foto: Jan Serdar
1/33
28.03.2023.
u 18:28

U idućih nekoliko dana u Zagrebu će se za hrvatske žrtve ustaškog režima položiti još 19 Kamena spoticanja

U spomen na hrvatskog atletičara Borisa Hanžekovića, koji je za vrijeme Drugog svjetskog rata bio optužen za povezanost s partizanima te zatočen u koncentracijskom logoru Jasenovac, gdje je 1945. i ubijen, u dvorištu zagrebačkog Sveučilišta na Trgu Republike Hrvatske 14, položen je danas Kamen spoticanja

U organizaciji Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust i splitske udruge Veterani Domovinskog rata i antifašisti (VeDRA) polaganju su prisustvovali predsjednik udruge Veterana Domovinskog rata i antifašista VeDRA iz Splita Ranko Britvić, ravnateljica Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust, Nataša Popović, Zoran Radman tajnik VeDRA-e, general u miru Luka Džanko, veleposlanici i predstavnici veleposlanstava Savezne Republike Njemačke, Republike Francuske, Države Izrael, Češke Republike, Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, Kraljevine Nizozemske, Kraljevine Švedske, Republike Austrije te Kanade.

Foto: Jan Serdar

Pridružili su im se i predstavnici UNHCR-a u Hrvatskoj, izaslanica predsjednika Republike Hrvatske Melita Mulić, izaslanik predsjednika Hrvatskog Sabora, Ivan Ćelić, izaslanik ministrice kulture i medija Ivica Poljičak, izaslanik ministrice turizma i sporta, Josip Pavić, predsjednik Gradske skupštine Joško Klisović, pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje, sport i mlade Luka Juroš, ali i članovi obitelji Borisa Hanžekovića, nećakinja Marijana Šnajder, pranećakinje Ana Hanžeković Krznarić i Dora Hanžeković Žuža.

– Kamen nije samo za Borisa Hanžekovića, već  za sve "Borise" koji su ustali protiv ustaškog režima i NDH. Hrvatska je pobijedila fašizam u Drugom svjetskom ratu, baš kao što je pobijedila i Miloševićev režim u Domovinskom ratu – istaknuo je Britvić dodavši kako je Hrvatska nastala na temeljima antifašizma te da je za vrijeme Drugog svjetskog rata imala najjači antifašistički otpor u Europi. 

Podsjetimo, prvi je Kamen spoticanja postavljen 1. listopada 2020. u Gundulićevoj 29, a u spomen na žrtvu holokausta djevojčicu Leu Deutsch. Zagreb se tako pridružio brojnim europskim i svjetskim gradovima čiji su kameni spoticanja postali dijelom najvećeg decentraliziranog spomenika holokaustu na svijetu, a Centar je zajedno s partnerima u zagrebačke nogostupe dosad postavio 41 kamen u sjećanje na Židove i Rome, stradale žrtve Nezavisne države Hrvatske.

Foto: Jan Serdar

– Ovi maleni kameni, koliko god nekima smetali, podsjećaju nas da nikada, baš nikada, ne smijemo zaboraviti strahote ustaškog i nacističkog režima. Zbog toga je svaki pojedinačni Stolperstein toliko važan. Zbog toga Centar zajedno s partnerima iz godine u godinu, polaže nove i nove kamene spoticanja, podsjećajući na žrtve. Te male mjedene pločice nas upozoravaju da ne zaboravimo. One uče mlade naraštaje o nužnom suprotstavljanu mržnji, ravnodušnosti, predrasudama koje dovode i do genocida. Svako ime je važno, svako povijesno mjesto i svaki Stolperstein podsjećaju nas na zločine iz Drugog svjetskog rata, zločine protiv čovječnosti i na krajnji civilizacijski neuspjeh – naglasila je N. Popović, ravnateljica Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust. 

Kamen za Hanžekovića položili su učenici 3. razreda Prve ekonomske škole Lejla Hadžić i Ivor Šustar, a iz Centra najvaljuju kako je ovo tek prvi od 20 kamena, a za hrvatske žrtve ustaškog režima ostalih 19 postavit će se u slijedećih nekoliko dana. Postavljanje su financijski podržali Veleposlanstvo Savezne Republike Njemačke, Veleposlanstvo Republike Francuske, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Grad Zagreb i VeDRA.

Komentara 1

TO
tolitol
15:49 30.03.2023.

Nije nažalost objašnjeno u članku, ali radi se o dobroj inicijativi kojom se Zagreb pridružuje drugim europskim gradovima koji na ovaj način podsjećaju na žrtve holokausta.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije