Prvo čitanje, 62 pojedinačne rasprave. O prijedlogu Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom jučer u Saboru gotovo pa i nije bilo osobe bez mišljenja, a mi donosimo ključne stavke dokumenta o kojem će se raspravljati još jednom, nakon što se na trenutačnu verziju podnesu amandmani. Ono što je gotovo sigurno već sada jest da će obnovu oštećenih objekata država financirati sa 60 posto, lokalna samouprava s 20, dok je ostatak, odnosno također 20 posto, teret koji će podnijeti sami suvlasnici. Osnovat će se i zasebno tijelo za provedbu obnove, takozvani Fond za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije. Ali, krenimo redom.
1. financiranje obnove ide prema načelu 60-20-20. ali što ako vlasnik nekretnine nema 20 posto, koliko bi trebao "priložiti" za obnovu svog objekta?
Ako se sredstva ne osiguraju u zajedničkoj pričuvi, na nekretninama osnovat će se založno pravo u korist Republike Hrvatske, odnosno Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije kao založnog vjerovnika do osiguranja potrebnih sredstava - kaže tako prijedlog zakona. Odnosno, u prijevodu, oni vlasnici nekretnina koji nemaju 20 posto za obnovu svog objekta morat će na njega dići hipoteku. Odnosi se to i na suvlasnike višestambenih zgrada, što je jučer zasmetalo saborskoj zastupnici Sandru Benčić iz Možemo!, koja spornim smatra upravo činjenicu da će svi suvlasnici biti solidarni dužnici.
- Moramo napomenuti da to otvara put i sukobu i pritiscima na one suvlasnike koji neće moći platiti tih 20 posto, a svi drugi suvlasnici onda će imati teret na svom vlasništvu zbog kojeg neće moći prodati svoje stanove - istaknula je Benčić, pa se može očekivati da će hipoteka biti među amandmanima koje će Možemo! uputiti pri drugom čitanju zakona.
2. kolika je uopće šteta od potresa, odnosno koliko će koštati obnova? otkud novac?
Procijenjena vrijednost ukupne izravne štete prouzročene potresom iznosi 86,4 milijarde kuna, dok je procjena troškova obnove, napravljena temeljem projekcije pregledanih zgrada i pilot-projektom karakteristične tipologije zgrada i oštećenja, ukupno 42 milijarde kuna. Za iznos od 200 milijuna dolara Vlada je donijela Odluku o pokretanju postupka za sklapanje Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt obnove nakon potresa i jačanja pripravnosti javnog zdravstva, a uputila je i zahtjev za dodjelu sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije. Ili, ako ćemo precizno, dio bi se novca trebao dobiti zaduženjem, a dio iz EU. Čudno je to bilo jučer SDP-ovu Siniši Hajdašu Dončiću.
- Procijenjena šteta od potresa je 86 milijardi kuna, a zakon govori o 42 milijarde kuna. Znači, pola negdje nedostaje. Ne može biti pola oslanjanje na EU fondove. I još prije cjelovitog proračuna, mi donosimo zakon, e tako smo i autoceste gradili - kazao je Hajdaš Dončić, dok sami iznosi u milijardama nisu bili posve jasni ni stranačkom mu kolegi Zvani Brumniću, kojeg je mučilo i kako će 20 posto novca za obnovu namaknuti gradovi.
VIDEO Potres teško oštetio Đorđićevu ulicu u Zagrebu
- Ukupni troškovi obnove su između 45 i 90 milijardi kuna. Postavlja se ključno pitanje; 20 posto toga moraju osigurati jedinice lokalne samouprave i tih 20 posto u slučaju grada Zagreba, ako se radi o više od 80 milijardi kuna, jest 16 milijardi. Grad Zagreb ima proračun od sedam milijardi, a slobodnih sredstava za investiranje u bilo što u ovom trenutku nema ni sto milijuna. Na koji se način misli osigurati da Zagreb ima svojih 20 posto ili će i to preuzeti država? - pitao se Brumnić.
3. je li ovim zakonom predviđen i povrat novca za dimnjake i zabatne zidove koji su ljudi već obnavljali?
Ne. Obnova dimnjaka i sanacija zabatnih zidova već je u tijeku na temelju Odluke o osiguranju novčane pomoći za privremenu i nužnu zaštitu i popravak zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba i okolice koju je donijela Vlada.
4. na koji će se način točno obnavljati objekti? što je sa spominjanim seizmičkim certifikatom, hoće li se on izdavati?
Oštećene zgrade, ovisno o njihovoj namjeni i stupnju oštećenja, obnavljaju se popravkom nekonstrukcijskih elemenata, popravkom konstrukcije, pojačanjem konstrukcije, cjelovitom obnovom konstrukcije ili cjelovitom obnovom zgrade. Svaka zgrada obnovljena po ovom zakonu mora dobiti seizmički certifikat koji se izrađuje kao sastavni dio projekta obnove razine 2 ili više iz Tehničkog propisa, a razrađuje se u programu mjera.
5. što je s ljudima kojima će se morati graditi zamjenske kuće? na koji će se način to raditi i gdje će oni biti smješteni do završetka novog objekta?
Zamjenska obiteljska kuća gradi se u slučaju kada je uklonjena uništena postojeća, u kojoj je u vrijeme potresa stanovao njezin vlasnik, odnosno srodnik vlasnika i u kojoj je vlasnik, odnosno srodnik vlasnika imao prijavljeno prebivalište ili boravište. Korisna tlocrtna površina zatvorenog dijela zamjenske obiteljske kuće iznosi do 55 kvadrata za jednu ili dvije osobe, 70 za tri ili četiri osobe te 85 četvornih metara za pet i više osoba. Na novu kuću mogu računati i oni koji srušenu kuću u potresu nisu legalizirali, ali su bili u postupku. Također, vlasnik obiteljske kuće koja je osigurana, a na mjestu koje će se graditi zamjenska obiteljska kuća, dužan je pravo na osigurninu za oštećenje ili uništenje te kuće prenijeti u korist državnog proračuna do donošenja odluke o gradnji zamjenske obiteljske kuće.
6. što je fond za obnovu i zašto se on uopće osniva?
Fond će biti pravno tijelo zaduženo za obavljanje stručnih i drugih poslova pripreme, organiziranja i provedbe obnove zgrada oštećenih potresom i praćenje provedbe programa mjera obnove. Ono će biti zaduženo za uklanjanje zgrada, gradnju zamjenskih obiteljskih kuća, isplatu novčane pomoći za privremenu zaštitu zgrade, novčane pomoći za obnovu i novčane pomoći umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće na temelju odluke Ministarstva graditeljstva, a sve će se raditi putem ovlaštenog arhitekta, ovlaštenog inženjera građevinarstva, odnosno izvođača. Ili, ako ćemo posve precizno, preko Fonda ići će odabir ovlaštenih inženjera koji izrađuju projekte, odabir revidenta koji izrađuje izvješće o kontroli projekata, odabir izvođača, odabir nadzornog inženjera koji provodi stručni nadzor građenja, odabir službe za koordinaciju sudionika u gradnji i drugih osoba vezanih uz provedbu ovoga zakona, odabir provoditelja tehničko-financijske kontrole projekta, sklapanje i praćenje provedbe ugovora o poslovima, preuzimanje zgrade od izvođača i predaju vlasniku zgrade zajedno s tehničkom dokumentacijom.
GALERIJA Potres u Zagrebu
7. kad se očekuje donošenje zakona, koliko će obnova trajati ukupno i gdje će živjeti ljudi koji ne mogu u svoje domove?
Samo donošenje zakona očekuje se do rujna, a što se obnove tiče, točnih rokova nema. U zakoni stoji kako oni "ovise o oštećenjima pojedinih zgrada, njihove važnosti za širu zajednicu i zaštićenosti kao kulturnog dobra te organizacije gradskog prometa i plana zatvaranja gradskih prometnica u tijeku obnove te kapacitetima građevinskog sektora". Za ljude kojima su objekti stradali, predviđaju se privremeni stanovi, pa čak i hitna izgradnja novih ako ih država i lokalne jedinice neće imati dovoljno.
