Gotovo četiri stoljeća u zgradi u Habdelićevoj 1, današnjoj Gimnaziji Tituša Brezovačkog, djelovale su institucije u kojima su odgajane generacije intelektualaca. I slavni je August Šenoa pisao kako je otamo izišla gotovo trećina hrvatske inteligencije. Na lokaciji se 1627. nalazila prizemnica grofa Ivana Draškovića, koji je dao sagraditi i konvikt, odnosno sjemenište za siromašne đake isusovačke gimnazije. Četiri godine poslije dvokatnica na uglu s Kamenitom je dovršena, a jedan od prvih upravitelja bio je kajkavski barokni pjesnik Juraj Habdelić. Car Josip II. ukinuo je 1784. tadašnje sjemenište, no nakon 12 godina obnovljeno je pod imenom Kraljevski plemićki konvikt. U drugoj polovini 20. stoljeća podrumi zgrade bili su i jedno od središta društvenog života, a ondje je djelovao i popularni Lapidarij. A do 23. srpnja prostor se može obići u sklopu "Dvorišta" i upravo je u njemu postavljena i izložba u povodu desetogodišnjice manifestacije.
Kuća karikatura i prvi internat
Popisu na kojemu je deset dvorišta pridružila se i kuća poznatog karikaturista Ota Reisingera u Radićevoj 44a, gdje možete razgledati i radove kojima je, među ostalim, kroz likove Pere, Klare i Štefeka duhovito i kritički secirao svakodnevicu i različite društvene pojave.
– Divno je što možemo vidjeti gornjogradske prostore i otkriti njihove priče. Zagreb je uistinu lijep, a sada ga, uz osvježavajući koktel, mogu još bolje upoznati. Stvarno sam kao turist u svom gradu, ali uživam u svakoj sekundi – kaže Lara, koju smo zatekli u prednjem dvorištu Hrvatskog instituta za povijest u Opatičkoj 10. Obnovu i dogradnju palače započeo je 1891. godine "otac modernog Zagreba" i tadašnji predstojnik Odjela za bogoštovlje i nastavu Zemaljske vlade Izidor Kršnjavi, a pomogli su mu i Herman Bollé, najbolji majstori te probrana plejada slikara i kipara. Rezultat je bio jedno od najljepših zdanja 19. stoljeća sa Zlatnom dvoranom, a palača je 1988. bila i scenografiju slavnom filmu "Glembajevi" redatelja Antuna Vrdoljaka, nastalome prema djelu Miroslava Krleže. Zgrada je zaštićeno kulturno dobro, a ima i Pompejansku dvoranu, Renesansnu sobu te bogatu knjižnicu sa 60.000 svezaka vrijedne povijesne građe. "Dvorišta" su pak ondje smjestila svoje dvije lokacije, svečani prednji vrt u koji se ulazi kroz vrata najljepše kovane ograde na Gornjem gradu, ali i skriveni stražnji vrt ispod monumentalnog pročelja koji posjetiteljima pruža jedan od najljepših pogleda na krovove i zvonike grada.
VEZANI ČLANCI:
Može se u Opatičkoj 14 posjetiti i Palača Oršić, u kojoj je danas Učenički dom Marije Jambrišak. Sagrađena je oko 1780. za grofa Krste II. Oršića Slavetićkog, a početkom 19. stoljeća na toj je adresi bila i pošta, koju je vodio njegov sin Ivan Nepomuk. Internat za učenice državne ženske srednje škole, prve takve u cijeloj Austro-Ugarskoj Monarhiji, otvoren je pak početkom 20. stoljeća.
– Prije šest godina završila sam Gornjogradsku gimnaziju i boravila sam u ovom domu. A tek sada sam na "Dvorištima" naučila koliko je zgrada važna – kazala nam je Vlatka.
Šest kućnih brojeva dalje smjestio se i atrij Muzeja grada Zagreba (MGZ), koji je sagrađen sredinom 17. stoljeća na inicijativu grofa Gašpara Draškovića. Nešto kasnije njegova je sestra Cecilija Uršula ondje djelovala kao prva predstojnica samostana na Gradecu, u kojemu su uglavnom boravile pripadnice najuglednijih plemićkih obitelji. Više od 100 godina na toj su adresi živjele klarise, i to u strogoj izolaciji, o čemu i danas svjedoči slijepo ulično pročelje s naslikanim prozorima. Zgrada je korištena i kao kazalište, vojarna, poštanski ured te financijska uprava s državnom blagajnom, zbog čega je uz glavni ulaz sagrađena i stražarnica, od 1947. ondje je MGZ, a u atriju se može vidjeti i najstarija sunčana zidna ura u Zagrebu.
Planetoid u čast Zvjezdarnice
Njegov se arheološki vrt, lokacija na kojoj je bilo sagrađeno naselje čiji tragovi sežu do kraja šestog stoljeća prije Krista, nalazi u Opatičkoj 22, a ondje se može obići i dvorište Zvjezdarnice, odnosno Popova tornja. Utvrda je podignuta u 13. stoljeću, a ugledu Zvjezdarnice, koja je otvorena 1903., posebno je pridonio astronom August Kopff koji je njoj u čast 1906. novootkriveni planetoid 589 imenovao Croatia.
Na listi "Dvorišta" je i Palača Magdalenić – Drašković – Jelačić u Demetrovoj ulici. Podignuta je 1754., a u njoj su, među ostalim, živjeli barun Baltazar Magdalenić te grofovi Ivan Drašković i Đuro Jelačić. Sagrađena je na ostacima srednjovjekovnog obrambenog zida, o čemu svjedoči i jedina sačuvana kula, s koje se pogled proteže na Dubravkin put.
GALERIJA Subota na uzavrelom zagrebačkom asfaltu: Ni vrućina nije spriječila dolazak kupaca na Dolac i folkloraša na Cvjetni trg
