Razvoj kulturnih, kreativnih industrija u Zagrebu događa se stihijski, disperzivno, fragmentirano i bez doticaja s javnom upravom. Zagreb ne ulaže u sustavnu proizvodnju lokalnih kulturnih proizvoda kao ni u promociju i "izvoz" postojećih kulturnih proizvoda – zaključak je studije Zagreb kao kulturni proizvod koju je izradio Institut za međunarodne odnose.
Statičan način tretiranja
Studija se orijentirala na dvije razine; potencijal ostvarivanja profita i potencijal kreiranja prepoznatljivosti grada – brenda Zagreba. I nije pretenciozno zaključiti kako Zagreb ima potencijal za oboje. Naglašavamo – potencijal.
"Potencijal po svim pokazateljima svakako postoji, od ljudskih resursa do financijskih sredstava, ali ne postoji političko razumijevanje i profesionalna determinacija da se stanje kaosa organizira, sistematizira i usmjeri u konkretnom razvojnom pogledu" – stoji u studiji čiji je inače naručitelj Grad Zagreb, odnosno njegov Ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada.
Kulturni identitet grada se ne oblikuje sustavno, kultura se tretira na statičan način, a kulturni sektor Zagreba "slabo prepoznaje vlastite potencijale i snage", nalaz je istraživanja koje je inače postavilo i ciljeve. Po tom pitanju riječ je o definiranju ključnih elemenata kulturne identifikacije grada te postavljanju temelja kulturnog planiranja. A identitet grada kao jedan od glavnih ciljeva mišljenje je i Borisa Ljubičića, poznatog i nagrađivanog dizajnera koji iza sebe ima niz, nazovimo tako, odrađenih brendiranja.
– Grad prvo mora imati identitet. London nije London bez Big Bena. Zašto je Sydney poznat, a Melbourne nije? Stranci kad dođu u Zagreb vide da to nije provincija, smatraju ga šarmantnim gradom, no što mogu reći kad se vrate u svoje zemlje – da su bili na jednom Trgu gdje su vidjeli konja? – odgovara i pita Ljubičić.
Resursi nisu usmjereni
A da Zagreb postane brend prvo mu, smatra Ljubičić, treba vizual. Vizualni identitet metropoli naprosto nedostaje. Kako sam kaže, to je osnovni element koji je i najvažniji za brendiranje grada.
– U suprotnosti sam s mnogima koji misle da prvo nešto treba izgraditi, a onda označiti. Ja mislim da se označava pa onda ide dalje. Zagreb prvo mora imati identitet – objašnjava dizajner koji također, nazovimo to tako, dijeli mišljenje s nalazima studije po pitanju potencijala. Zagreb ima potencijal, i to u raznim sadržajima, siguran je i on. Ili uostalom i kako studija zaključuje: kreativni resursi nisu ciljano usmjereni i iskorišteni u stvaranju jedinstvenog brenda Zagreba.
