U ulici bageri i kamioni, ali – dječji. Nikakve ni druge strojeve, osim plastičnih, kažu nam stanovnici Ulice Đure Sudete u Sesvetama, oni već dvadeset godina nisu vidjeli. A otkad su se doselili u Gajišće, odnosno u “Malu Bosnu”, priželjkuju ih svesrdno. Jer prašina, kad je lijepo vrijeme ili blato, kad vani kiši, njihova je svakodnevica, a asfalt im se obećava već spomenuta dva desetljeća.
“Sigurno ove godine”
– Mi smo ovdje nešto više od deset godina i stanje je otprilike isto. A vidite i sami kako je, rupa na rupi – govori nam Anka Ravlić i usput rukom pokazuje na cestu na kojoj stojimo. Posipana je šoderom kako se ne bi, kad padaju kiša i snijeg, radila kaljuža, ali nije ni ovako, kaže nam A. Ravlić, situacija puno bolja.
– Kad se dečki iz kvarta malo brže provozaju, prašina se digne do gornjeg kata kuće pa ne možete tu normalno posušiti ni rublješ. A kad je mokro, svugdje su lokve jer nije riješena ni odvodnja – kaže gospođa Anka, pa dodaje kako do prije šest godina nije bilo ni javne rasvjete. Ipak, ističe, šoder se obvezno dovozi dvaput godišnje.
– Dođu pa nasipaju. Zamislite tek kako bi bilo da nema toga – govori nam ova stanovnica Sudetine, koju smo taman sreli u košnji trave. Uređuje okućnicu redovito jer, govori, u Gajišću voli živjeti, a bilo bi još ljepše da je normalne infrastrukture. A bit će, govori nam njena susjeda Ana, “sigurno ove godine”. Nismo sigurni je li posve ili tek djelomično ironična, ali iz tona glasa jasno je da nije ozbiljna.
– Tako nam se govori svake godine. Bit će ove. Pa valjda će onda biti ove. Navodno će krenuti radovi na jesen – govori nam susjeda Ana, koja je ulicom prolazila u društvu svoje unučadi. Kako kaže, dio ulice ima odvodnju, dio nema, dok plin do njih još nije stigao.
– Bez obzira na to jesu li te cijevi položene ili nisu, ne možemo više čekati. ‘Ajde da nema asfalta ni drugdje, ali mi smo kao zadnja rupa na svirali. Sad se daje više od milijun kuna za uređenje šetnice kod potoka Vuger nedaleko od ovog mjesta, a mi hodamo po šoderu. Neka mi tu urede, ja bih najradije normalno šetala svojom ulicom – kaže nam sugovornica. Osim šetnice, boli stanare i pola kilometra udaljen NK Sesvete.
Za sve ima, a za nas?
I tamo odlazi, kažu u Sudetinoj, stalno njihov novac jer se kroz male komunalne akcije svake godine tamo “ponešto uloži”. Ove godine, konkretno, za zamjenu dotrajale umjetne trave na velikom terenu Gradska četvrt Sesvete iz svojeg će budžeta dati dva milijuna kuna.
– Za sve ima, samo za nas nema – kažu u “Maloj Bosni”, koju je jučer obišao i gradonačelnik Milan Bandić te obećao, ukratko, sve. Kako je rekao, za dva do tri tjedna započet će radovi na izgradnji plinovoda, čiji se završetak očekuje do kraja svibnja. Nakon toga radit će se odvodnja, a na kraju i asfalt.
– Tek nakon što se sredi komunalna infrastruktura u Sudetinoj i Zagorkinoj, počet će radovi na NK Sesvete – rekao je Bandić.
Video: Bandićeva konferencija za novinare
Grad Zagreb se prostire na površini od 641 km² što je uvjerljivo najveća površina među glavnim gradovima u regiji, ali usprkos toj velikoj površini, svega 0,5 posto stanovnika Zagreba nema npr. kanalizaciju, a 2000. godine 10% stanovnika nije imalo kanalizaciju,, 1989. 25% stanovnika Zagreba nije imalo kanalizaciju. Uglavnom, oni koji nemaju asfalt ili kanalizaciju se nalaze na rubnim dijelovima grada, ali grad uspješno i njihove probleme rješava, dok npr. bivša jugoslavenska metropla Beograd na površini od 360 km² ima 250 tisuća ljudi bez kanalizacije odnosno trećina Beograda na skoro duplo manjoj površini od Zagreba nema kanalizaciju. Sarajevo je npr. grad sa stalnim redukcijama vode, a u Hrvatskoj svi gradovi uz obalu tijekom jače kiše poplave, a u Zagrebu se ljudi žale na veću lokvu odnosno mnogi Zagreb zbog svega i svačega kritiziraju, a po razno raznoj infrastrukturi i dostupnosti te infrastrukture je Zagreb najjači grad u Hrvatskoj i regiji.