Arhitektura, zgrade i parkovi predstavljaju Zagreb dulje nego lica koja prolaze njegovim ulicama. Arhitektura traje pa je na fotografijama gdje su prikazane građevine bez ljudi teško ustanoviti kada su zapravo snimljene- objašnjava Luka Mjeda, fotograf čija je fotomonografija "Zagreb" predstavljena u ponedjeljak u Knjižnici Bogdan Ogrizović.
U njoj je objavljeno oko 150 crno-bijelih fotografija koje nas vode u šetnju poznatim i manje poznatim arhitektonskim biserima Zagreba. Promocija je okupila više desetaka zaljubljenika u fotografiju, Zagreb i arhitekturu, a knjigu su predstavile Edda Dubravec koja potpisuje i predgovor te Snješka Knežević, povjesničarka umjetnosti i stručnjakinja za povijest Zagreba.
-Želio sam prikazati Zagreb koji je vječan. Zato sam i odabrao crno-bijelu tehniku. Prošlost ne pamtimo u bojama, već u tonovima, osjećajima, dojmovima... Nije mi važno je li neka zgrada žuta, zelena ili bijela, boje se ionako vremenom mijenjaju. Često snimam i u koloru, no fotografiju u koloru na zidu teško mogu gledati 30 godina, za razliku od crno bijelih. Zagreb je impresivniji u crno-bijeloj tehnici- smatra Mjeda.
Njegova šetnja Zagrebom koji rado fotografira kreće od Gornjeg grada gdje stanuje i gdje mu se nalazi atelje. Potom se spušta u Donji grad, tramvajem se vozi od Črnomerca do Dubrave, mostovima prelazi Savu.. Tim su redoslijedom posložene i fotografije u knjizi. Od njih 149, više od polovice snimio ih je prošlog proljeća u vrijeme prvog pandemijskog zaključavanja i potresa.
-Fotografiram već 30 godina, no lockdown mi je omogućio da se nekim zgradama približim kao nikad prije, da im priđem i snimim ih bez smetnje prometa, terasa, prolaznika... Grad je u zaključavanju bio prozračan, zbog toga sam uspio snimiti čiste vizure. Mislim da u idućih deset godina nitko neće moći snimiti slične fotografije jer će se mnoge od tih zgrada obnavljati pa će biti pod skelama - objašnjava Mjeda. Njegova je fotomonografija, smatra, idealan poklon dragom gostu koji dolazi u Zagreb, a može biti od koristi i turistima. Listati ju se može i interaktivno, otkriva.
-U knjizi se nalazi i mapa svih lokacija koje sam snimao i može se očitati QR kodom te skrolajući ekranom pametnog telefona prošetati lokacijama koje sam snimao. Kada na njih kliknete, otvara se fotografija, s drugim klikom se poveća -navodi autor.
Luka Mjeda diplomirao je na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, a fotografijom se počinje baviti 1975. godine nakon upoznavanja s američkim fotografima Mary Ellen Mark, Michaelom O´Neilom i Jerryjem Uelsmannom koji kod njega pobuđuju interes za fotografiju. Iste godine postaje članom Fotokluba Zagreb i surađuje s majstorom fotografije Jozom Ćetkovićem, a 1980. započinje samostalnu karijeru fotografa. Suradnju s dizajnerom Mirkom Ilićem započinje od 1983. do 1986. godine, što će rezultirati brojnim fotografsko-dizajnerskim rješenjima plakata, kalendara, omotnica nosača zvuka te naslovnica raznih tjednika i mjesečnika.
Prvi put samostalno izlaže 1984. u Zagrebu te tijekom 5 mjeseci studijski boravi u SAD-u, u vrijeme održavanja Olimpijskih igara u Los Angelesu gdje postaje članom The Greater Los Angeles Press Club. Član je Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti (ULUPUH) gdje je u tri navrata bio Predsjednik Sekcije za fotografiju i HZSU od 1985. Tijekom 80-ih i 90-ih godina surađuje s muzejima, te brojnim novinama i magazinima kao što su Danas, Start, Studio, Banka, Bug, Playboy, Kontura, Panorama (I), L’espresso (I), Los Angeles Times (SAD), GQ (SAD)... Intenzivno radi s marketinškim agencijama na propagandnim kampanjama, a oduvijek je posvećen umjetničkoj fotografiji. Dobitnik je Nagrade Tošo Dabac za 2007. godinu.
Njegove se fotografije nalaze u kolekcijama: Muzeja suvremene umjetnosti (MSU), Moderne galerije (MG), Muzeja za umjetnost i obrt (MUO) u Zagrebu i MMSU u Rijeci, te u privatnim kolekcijama ljubitelja fotografije. Bio je Direktor “Centra za dizajn“ u Zagrebu od 2007. do 2014. Osnivač je i Predsjednik “Hrvatskog fotografskog centra” u Zagrebu od 2006. godine koji promovira hrvatske fotografe i njihova umjetnička djela. Održao je 30-ak samostalnih izložbi te sudjelovao na više od 70 skupnih žiriranih izložbi. Organizirao je 50-ak izložbi drugih autora u više izložbenih institucija u zemlji i inozemstvu.
