Kada bi svi Zagrepčani otpad razvrstavali onako kako se skupštinari hvale da to čine, ne da bi Zagreb do 1. veljače bio spreman za novu Uredbu o gospodarenju komunalnim otpadom nego bi još prije nekoliko godina dosegao predviđenu normu koja propisuje da se odvaja minimalno 40 posto komunalnog otpada.
Gradonačelnik Milan Bandić već je pozirao kako reciklira, a provjerili smo i jesu li ostali zagrebački politički lideri spremni za novosti koje idući tjedan stupaju na snagu, odnosno na obavezno odvojeno prikupljanje otpada. No redom su svi na pitanje koliko će nova pravila utjecati na njihovu rutinu u bacanju otpada odgovorili da praktički uopće neće jer su oni već savjesni po tom pitanju.
Kontejneri su puni
– S Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta sam, tom se temom bavim više od dva desetljeća i zato na sirovine gledam kao energiju pa je samim time i otpad za mene pogonska sirovina. Stoga nove odredbe neće donijeti velike promjene u mom kućanstvu – rekao je predsjednik skupštine, HDZ-ov Andrija Mikulić koji u svojoj kući ima odvojene kante za mješoviti otpad, biootpad i papir, a plastične i staklene boce nosi u reciklažno dvorište. Ipak, ističe da je sigurno teže reciklirati onima u višestambenim zgradama i naseljima koja nisu opremljena kantama i dovoljnim brojem reciklažnih dvorišta. No da se i oni u stanovima mogu snaći, pokazuje GLAS-ova Anka Mrak-Taritaš.
– Već nekoliko godina imam četverodijelnu kantu tako da recikliram već u stanu. U jedan dio ide staklo, u drugi papir, treći je za plastiku, a četvrti za miješani otpad – govori Mrak-Taritaš koja se pohvalila kako u sudoperu ima i poseban uređaj koji “mrvi“ ostatke hrane pa oni završavaju u kanalizaciji. Tako je biootpad u njezinu domu sveden na minimum, a kaže da barem 40 posto otpada reciklira, dok 60 posto završava u mješovitom otpadu. Nada se da će Grad konačno i s njime nešto učiniti, a muči je i odlaganje papira jer je najbliži kontejner dosta daleko te je često pun pa mora tražiti po kvartu neki prazan. To nije problem za Sandru Švaljek koja kaže da ima sretnu okolnost jer u njezinoj zgradi postoji smetlarnik.
– Imamo posebnu prostoriju koja je pod ključem i u kojoj se nalaze kontejneri tako da to meni i mojim susjedima uvelike pomaže pri odvajanju otpada te nas potiče na recikliranje. Svi smo jako savjesni – opisuje Švaljek koja u kuhinji ima veliku ladicu za razvrstavanje otpada. Jedino tekstil, primjerice staru odjeću svoga sina, nosi na zeleni otok, a smatra da je na Trnju prihvatljivo uređen iako uvijek može bolje.
Nije to baš jednostavno
Da bi trebalo bolje, misli Tomislav Tomašević iz “Zagreb je naš“.
– Već deset godina odvajam staklo, plastiku, papir i metal. No nema rješenja na razini zgrade pa se snalazim u vlastitom stanu. Iako je mali, uspio sam se organizirati pa imam četiri odvojene kante, no muku mučim s kuhinjskim otpadom i nadam se da će od 1. veljače i to biti bolje – ističe Tomašević. I SDP-ov Matej Mišić kaže da Zagrepčani do sada nisu imali uvjete za odvajanje otpada.
– Još se nekako moglo sa staklom, plastikom i papirom, ali pitam se kamo su oni koji su odvajali biootpad od mješovitog to na kraju bacali ako žive u stanu – napominje Mišić, a da je veliki problem što se u višestambenim zgradama ne zna tko što i kamo baca, rekao je i Zlatko Hasanbegović s nezavisne liste Brune Esih.
– Imam odvojene kante u stanu, ali znam da ljudi svašta bacaju tako da mi nije jasno kako će se to kontrolirati i kome će ići kazne – zaključio je Hasanbegović.
Pogledajte i galeriju: 5 zelenih oaza u Zagrebu za bijeg od svakodnevnice
Sumnjam da iza Mrak ima ostataka hrane.