Moramo se sjetiti toga da fašizam nema stalan lik ni ime. On je zapravo vrlo apstraktan pojam i teško ga je ljudima objasniti – tako naš razgovor započinju članovi Mreže antifašistkinja Zagreba (MAZ). A govore to, objašnjavaju, jer često dobivaju komentare poput "protiv kakvih se vi to fašista borite".
– Mi zapravo želimo ukazati na to da je fašizam jedna vrlo prilagodljiva pojava i prisutna je u društvu i danas – odgovaraju članovi udruge koja je najpoznatija po organizaciji Trnjanskih kresova, a upravo zbog njih je i među dobitnicima ovogodišnje Nagrade Grada. MAZ već gotovo dva desetljeća aktivno promiče vrijednosti antifašizma, a svi u udruzi, kažu, imaju osjećaj da pripadaju zajednici.
– Dio nas je privukla i zadržala ova zgrada koja nam je postala mjesto učenja kada knjižnice ne bi radile. Taj prostor je bio slobodan i na raspolaganju, a u njemu smo svi dobrodošli – govore dok gledamo u zdanje na uglu Palmotićeve i Hatzove, sagrađeno 1891. na račun austrijskog plemića Julija pl. Zigeunera Blumendorfskog. Kolokvijalno je nazvana "Villa Zigeuner", a nekoliko godina kasnije Blumendorfski ju je prodao tvrtki Hermana Ehrlicha. Sve do Drugog svjetskog rata zgrada je u bila vlasništvu te obitelji i služila je kao sjedište građevinske firme "Adolf i Ernest Ehrlich".
POVEZANI ČLANCI:
Jedno kraće vrijeme poznati zagrebački arhitekt Hugo Ehrlich ondje je imao svoj atelier. S dolaskom nacifašističke okupacije Kraljevine Jugoslavije i uspostavom tzv. Nezavisne Države Hrvatske zgrada je oduzeta obitelji Ehrlich i dana okupacijskim snagama.
Nakon pobjede Narodnooslobodilačke vojske u Drugom svjetskom ratu, nova je komunistička vlast prostor dodijelila tadašnjem SUBNORH-u, a naslijedio ga je Savez antifašističkih boraca i antifašista RH. Nova generacija antifašista u zgradu u Hatzovoj 16 pak uselila se prije gotovo 20 godina.
Prva inačica MAZ-a, Udruga mladih antifašista Zagreba, stvorena je kao organizacija pod okriljem SABA RH, a okupljala je ljevičarsku omladinu. Neki su, govore MAZ-ovci, stasali na prosvjedima protiv mijenjanja imena Trga žrtava fašizma u Trg hrvatskih velikana krajem devedesetih, druge je dovela alternativna kultura i supkultura, treći su pak imali neke četvrte razloge.
Udruga od 2007. godine kontinuirano radi na uključivanju mladih u društvene i političke procese, s naglaskom na direktnu demokraciju, jednakost i solidarnost. Njezini osnivači su se okupili s idejom stvaranja organizacije koja će djelovati na principima direktne demokracije pa svaki član ima jedan glas, a odluke se donose konsenzusom.
Nema hijerarhije niti predsjednika, umjesto toga članovi sami predlažu i provode projekte kroz radne skupine koje se sastaju jednom mjesečno. Tijekom godina, posebno 2019. i 2020., napominju, udruga je doživjela značajan porast članstva. Tada su došli i studenti s kojima razgovaramo, a tražili su, ističu, mjesto gdje će, uz studiranje, moći organizirati društvene događaje s ciljem da se približe javnosti.
Jedan od takvih događaja su i Trnjanski kresovi, koji se već deset godina 8. svibnja pale na Savskom nasipu, na istom mjestu kod Mosta slobode gdje su 1945. partizani ušli u Zagreb i oslobodili ga od fašista. Simboliziraju otpor i sjećanje na oslobođenje grada, a jedan su od najvažnijih projekata MAZ-a. Njemu su, kažu, najviše posvećeni i na njemu rade mjesecima.
POVEZANI ČLANCI:
– Kresovi su za vrijeme Jugoslavije bili službena proslava oslobođenja Zagreba od nacifašističkog okupatora. Mi smo zapravo htjeli obnoviti tu proslavu jer mislimo da je to jako važan datum za Zagreb i da se grad treba ponositi time – govore. A da je trud MAZ-ovaca prepoznat svjedoči i Nagrada Grada koju su dobili upravo zbog te manifestacije, u sklopu koje se, nakon paljenja kresova, redovito održava i Antifa night.
Do 2019. godine organizirali su i Marševe solidarnosti kojima su pozornost javnosti stavljali na određene socijalne i ekonomske politike koje isključuju, obespravljuju i osiromašuju različite društvene skupine. Posljednje godine tema je bila „Protiv političke represije“, a kažu da od marša nisu odustali, ali da je teško nastaviti nakon što se jednom stane. A da su ga organizirali ove godine, napominju, tema bi bio femicid ili genocid u Gazi.
Jedan od značajnih aspekata djelovanja MAZ-a je i borba za ravnopravnost spolova. Udruga se aktivno zalaže za korištenje ženskog roda u službenim dokumentima i publikacijama, čime provocira tradicionalne jezične norme i skreće pažnju na rodnu nejednakost. Takva praksa, ističu, često izaziva iznenađenje, ali je vide kao važan korak prema rodnoj ravnopravnosti.
Trnjanski krijesovi slave početak komunističke diktature u Hrvatskoj. Ja bi zabranio prodaju šibica na taj dan u Hrvatskoj a ne slavio diktaturu...