U pjesmama čuvenog grčkog epskog pjesnika Homera, davala je besmrtnost, hrabrost i snagu bogovima Olimpa dok su je blagovali tijekom svojih gozbi, a danas je liječnici smatraju jednim od najvećih neprijatelja alergičara. Riječ je o ambroziji, biljci koja se oprašuje vjetrom, a tijekom cvatnje, pretežito u srpnju, kolovozu i rujnu “proizvede” do osam milijuna izrazito alergenih peludnih zrnaca. Oni, pak, posebice u ovo doba izazivaju simptome poput kihanja, kašlja, curenja nosa, otežanog disanja, suza i natečenosti u očima… Zato u metropoli poljoprivrednim redarima iz Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo koji brinu o tome da se zapuštene parcele, i to njih 2124 te 13 gradskih vrtova, u ruralnim dijelovima grada redovito održavaju, kose, pljeve, čupaju… telefoni za dojave o ambroziji ne prestaju zvoniti pa imaju pune ruke posla. Njihov je i zadatak da se, između ostalih biljaka, smanji posebice količina ovog korovnog bilja kako bi se u glavnome gradu lakše disalo, i to doslovno.
Nije im cilj kažnjavati
Svakodnevno, naime, zaprimaju prijave Zagrepčana o zapuštenim poljima, a od početka ovogodišnje sezone, odnosno proljeća, već su više od 1500 puta izašli na teren kako bi procijenili stanje prijavljenog polja. A bit će ih, najavljuju, i više od tog broja. Kada zaprime dojavu, na geoportalu lociraju čestice, prema gruntovnici pronađu vlasnika i put pod noge na teren. Neuređeno i zapušteno poljoprivredno zemljište građani, naime, prijavljuju putem telefona 6585–597 ili 6585–601 ili mailom na poljoprivreda@zagreb.hr.
– Ide nas obično po dvoje, a ukupno nas radi četiri. Obavezno idemo s kartom, čizmama i u odori. Na terenu promatramo kojih sve biljaka ima, koje su starosti, cvatu li… Staro raslinje se odmah prepozna pa znamo već je li netko pokosio prije mjesec dana ili više. Najviše smo zapuštenih polja imali, primjerice, u Sesvetskom Kraljevcu i Kupinečkom Kraljevcu, i to je svake godine riječ o tim istim područjima – govori nam prva poljoprivredna redarka, Marija Profozić, koja je u poslu otkako je prije deset godina oformljena ta funkcija pri gradskoj upravi, dok smo obilazili jedno od polja u Blatu, gdje nam je pokazivala ambroziju koja još nije počela cvasti.
Prema tome je, drugim riječima, zaključila da je polje pokošeno prije mjesec dana. U obzir treba uzeti razne parametre dok se promatra stanje na terenu, a to su, primjerice, starost biljke, padaline, sunčana razdoblja…
– Ponekad se zna dogoditi da vlasnici zemlje i ne znaju da su je naslijedili pa zato prvi put šaljemo obavijest, odnosno opomenu, prema kojoj je dužan očistiti zapušteno polje u roku od 10 dana. Mogu nam se, naravno, javiti pa se uvijek da dogovoriti da se rok produlji, posebice ako je riječ o vi - šegodišnjem raslinju koje je teško ukloniti u tako kratkom vremenu – kaže gradski pročelnik spomenutog ureda, Dejan Jaić. Ako se, pak, vlasnik ogluši na obavijest, nevoljko daju, dodaje, kaznu.
– Nije nam to cilj, već da se po - takne da ljudi prijavljuju te, usto, i sami čupaju štetno bilje da svima bude lakše. Težimo tome i da se što više površina iskorištava i obrađuje – objašnjava pročelnik Dejan Jaić. Kazne se kreću od 1000 do 5000 kuna po čestici, ovisno o tome je li riječ o obrtniku, fizičkoj osobi ili tvrtki, prema novoj prošlogodišnjoj odluci o agrotehničkim mjerama i onima za uređivanje te održavanje poljoprivrednih rudina. Prije toga, pak, “globa” je znala nemarne vlasnike stajati čak i do 10.000 kuna.
– Sve je više i više alergičara pa treba djelovati hitno. Radimo po sistemu po uzoru na svoje susjede, primjerice, Sloveniju i Austriju – kaže Jaić. Dobra vijest je da većina vlasnika koji jednom dobiju opomenu nakon toga redovito održavaju svoje parcele. Usto, svake se godine pojave nove lokacije koje ljudi prijavljuju, što govori o tome da se Zagrepčani sve više osvješćuju o važnosti uklanjanja ambrozije, ali i ravnoteži vegetacije.
– Lani, primjerice, nismo imali dojave iz Ježdovca i Lučkog, dok ih ove godine imamo – nadovezala se M. Profozić dodajući kako ljudi su nekad i sami zbunjeni pa nerijetko prijave “štetnu” vegetaciju, odnosno ambroziju, koja to najčešće ni nije, već nešto drugo poput pelina.
Čak 250.000 alergičnih
Naglašavaju iz Gradskog ureda za poljoprivredu i kako je svaki prijavitelj anoniman te apeliraju da svatko tko vidi ambroziju, neka je slobodno sam iščupa. Ovisno o godini, prema podacima Grada, zastupljenost peluda ambrozije u Zagrebu iznosi oko 11,5 posto od ukupnoga peludnoga spektra. Ove godine prva peludna zrnca zabilježena su 28. srpnja. Krajem ovog mjeseca ili početkom sljedećeg, koncentracija peluda u zraku dosegnut će maksimalne vrijednosti.
Važno je zato, savjetuju iz Grada, redovito pratiti alergijski semafor i bioprognozu te prema tome organizirati dnevne aktivnosti. Može se, usto, i besplatno preuzeti mobilna aplikacija Peludna prognoza. Procjena je da čak 150.000 građana Zagreba muče različite alergije, čiji se broj za vrijeme kolovoza i rujan tijekom kojih cvjeta ambrozija poveća i na 250 tisuća.
Dođite u Božidara Adžije iza inine pumpe pa do 9b Zagreb ,da vidite đunglu mi osim ambrozije imamo komarce, miševe , zmije i raznu drugu gamad al očito nesmijete vlasnike takvog zapuštenog opominjat i kažnjavat za nemar u centru grada.