Čak milijun kuna godišnje Vijeće gradske četvrti želi donirati Zagrebačkoj nadbiskupiji za održavanje devastiranog dvorca Brezovica.
No Nadbiskupija, kao vlasnik zemljišta na kojem je dvorac, taj novac ne želi uzeti.
– U nekoliko smo im navrata ponudili milijun kuna godišnje iz plana malih komunalnih akcija za očuvanje dvorca, no ni na zadnjem sastanku prije ljeta nisu prihvatili prijedlog – kazao je predsjednik Vijeća Stjepan Cerovski.
Objašnjava da je njima, stanovnicima Brezovice, dvorac od iznimne važnosti i teško im je gledati kako propada...
Perivoj i kapelica uništeni
Objašnjenje nadbiskupijskog ekonoma Ivana Hrena, prepričava Cerovski, jest da je tih milijun kuna – puno premalo. Naime, samo za projektnu dokumentaciju i pripreme za restauriranje dvorca navodno je potrebno čak oko dva milijuna eura.
– Znamo da je to što nudimo malo, ali tim bi se novcem moglo napraviti barem nešto. Žao nam je – dodao je Cerovski.
Građani se s pravom pitaju zašto Brezovica, kao jedan od samo tri dvorca koliko ih Zagreb ima, nije očuvan, uređen i dostupan javnosti. A prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, trebao bi biti sve to, u čijem god da je vlasništvu.
Podsjetimo, barokni dvorac Brezovica, zajedno s perivojem i kapelicom koji su također u strašnom stanju, vraćen je u vlasništvo Nadbiskupije 2007., godinu dana nakon što je dvorac uvršten u Registar kulturnih dobara, odnosno na Listu zaštićenih kulturnih dobara. Kako ga vlasnik nije zaštitio, do 2009. godine dvorac je nekoliko puta i opljačkan, a uništene su i vrijedne freske iz 18. stoljeća s motivima ratovanja. Tek nakon izbijanja skandala prvo je reagiralo Ministarstvo kulture, koje je, utvrdili su, od 2009. u nekoliko navrata obavljalo inspekcijski nadzor.
Iako to prema zakonu mogu, dvorcu nisu dodijelili "skrbnika" ili sankcionirali vlasnika, ali su zato Nadbiskupiji, kažu, dali niz savjeta kako očuvati dvorac od daljnjeg propadanja.
– Nadbiskupija je prihvatila te savjete te su uklonjena i neka manja oštećenja, postavljena je ograda te je popravljen krov dvorca – kazala je glasnogovornica Ministarstva kulture Ivana Krušec.
Grafiti na fasadi
Svoju zakonsku ulogu odigrao je i Gradski zavod zaštitu spomenika kulture i prirode, također 2009. godine.
Kako kažu, odredili su tehničke mjere zaštite: zatvaranje prozora i vrata sigurnosnim rešetkama ili pločama i pokrivanje dijela krova dvorca na mjestima gdje nedostaje crijep.
– Mjere tehničke zaštite provedene su, no to, na žalost, ne može spriječiti povremene neovlaštene ulaske i devastacije – rekao je pročelnik Zavoda Silvije Novak, makar je, dodajmo, kopriva oko dvorca, visine metar i pol, najbolja njegova zaštita trenutačno.
Sve i da se namakne novac za projektnu dokumentaciju, na kojoj Zavod također inzistira, Nadbiskupija dvorcu još uvijek nije odredila njegovu namjenu.
Na naša brojna pitanja o dvorcu utvrdili su tek sljedeće:
– U tijeku su radnje istraživanja i sondiranja unutar samoga dvorca, kako bi se što kvalitetnije pripremili konzervatorski radovi. Što se tiče buduće namjene dvorca, njegov vlasnik, Zagrebačka nadbiskupija, u skladu s mogućnostima odlučit će koja će biti njegova namjena – odgovorio je Robert Šreter, moderator Nadbiskupskog duhovnog stola Zagrebačke nadbiskupije.
Do tada Brezovica ostaje u korovu, vlazi i smeću. Grafitima uništene vanjske fasade, opkoljena koprivama i sa "zidinama" od plastične crvene građevinske ograde...
6. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara Narodne novine br.: 69 05.07.1999. Čalanak 116. Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj osoba koja: 2. ne čuva ili ne održava kulturno dobro ilili u ostavljenom roku ne izvrši određene mjere zaštite i očuvanja kulturnoga dobra (članak 20. stavak 1.), ... Zašto sivije novak još nije platio kaznu za neprekidno zanemarivanje održavanja kulturnih dobara diljem grada Zagreba i okolice ? Zaštićeni kulturni objekti propadaju već više od 20 godina, a on i dalje redovno i uredno dobiva plaću kao pročelnik ureda koji mora brinuti o dobrobiti kulturnih dobara, a ne o njihovom propadanju... Ako ima novaca za njegovu plaću, onda prije toga mora biti osiguran novac za zaštitu pa dok zaštita nije proverdena u cjelosti, nema plaće... U suprotnm –čemu zakon o zaštiti, kad se ne provodi „na terenu“?