Najveće Sveučilište u Hrvatskoj slavi svoj veliki 355. rođendan, a kako i priliči, niz događanja proslavu predviđeno je za narednim danima. Krenuo je, naime, Tjedan Sveučilišta u Zagrebu, a trajat će do 11. studenoga.
Jutros je izaslanstvo Sveučilišta na groblju Mirogoj položiti vijenac i odati počast preminulim profesorima i studentima, a vijenac je položen i na grob prvoga rektora Matije Mesića. Danas je i u zgradi regionalnoga centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe – SEECEL-u održana svečana dodjela priznanja profesorima u trajnom izboru i spomen-medalja umirovljenim nastavnicima Sveučilišta u Zagrebu.
Sutra je na rasporedu svečani koncert Simfonijskoga orkestra HRT-a u povodu Dana Sveučilišta u Zagrebu pod nazivom Sveučilišna idila, a počinje u 19.30 sati, u svečanoj dvorani. Koncert zajednički ostvaruju Simfonijski orkestar HRT-a pod ravnanjem Stjepana Vugera te studenti i alumni Muzičke akademije i Akademije dramske umjetnosti.
>>VEZANI ČLANCI:
Na programu će biit djela Johanna Brahmsa, Blagoja Berse, Giacoma Puccinija, Pietra Mascagnija i Leroya Andersona, a solisti studentica violine Tao-Yuan Hsiao na Muzičkoj akademiji, sopranistica Darija Auguštan i udaraljkaš Fran Krsto Šercar. U okviru programa nastupit će i studenti Odsjeka za ples Akademije dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Program koncerta vodit će muzikologinja Gordana Krpan.
Program Tjedna Sveučilišta nastavit će se idućeg tjedna pa tako u ponedjeljak u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici možete svratiti na promociju drugoga izdanja knjige Diplomatski pečat urednika Gorana Bandova, Jelena Perlete i Ivane Petrović. Riječ je o izdanju Sveučilišta u Zagrebu koje sadrži više od stotinu kratkih diplomatskih mikromemorija koje govore o različitim razgovorima i anegdotama vezanima uz najznačajnije vanjskopolitičke događaje u Hrvatskoj u zadnjih trideset godina.
Dva tematski povezana panela obilježit će utorak kada se program odvija u SEECEL-u. Paneli su vezani uz uz položaj Sveučilišta u Zagrebu u međunarodnoj mreži znanja i istraživanja te mobilnosti i studijskim programima za 21. stoljeće. Sudionici dolaze s fakulteta i akademija Sveučilišta u Zagrebu, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Agencije za znanost i visoko obrazovanje te Agencije za mobilnost i programe EU.
>>VEZANI ČLANCI:
Svečana sjednica Senata održat će se u 11 sati u svečanoj dvorani zgrade SEECEL-a. Nakon uvodnih govora visokih uzvanika, rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić održat će izlaganje o Sveučilištu na početku 355. akademske godine. Na svečanosti će potom biti dodijeljene nagrade Sveučilišta studentima za istaknute rezultate i nastavnicima za znanstvene rezultate te za promicanje znanstvene discipline i struke. Također, rektor će na svečanosti dodijeliti i posebna priznanja te počasna zvanja professor emeritus.
Jedna od najvećih manifestacija svakako je 28. Smotra Sveučilišta u Zagrebu koja će se u Kongresnom centru Zagrebačkog velesajma – u Kongresnoj dvorani te dvoranama Zimski vrt i Cres održavati od 9. do 11. studenoga. Riječ je o najstarijoj manifestaciji toga tipa u Republici Hrvatskoj koju Sveučilište organizira kako bi se učenici završnih razreda srednjih škola, studenti i svi zainteresirani informirali o studijskim programima i upisnim uvjetima te svim informacijama potrebnima za odluku o odabiru njihova budućega zanimanja.
U okviru Smotre posjetiteljima će se predstavljati sastavnice Sveučilišta u Zagrebu ‒ 31 fakultet i 3 umjetničke akademije. Detaljan program dostupan je na smotra.unizg.hr. Smotra će za posjetitelje biti otvorena svakoga dana od 10 do 20 sati, a ulaz na manifestaciju je besplatan.
Program Tjedna Sveučilišta završit će sveučilišnom brucošijadom koja će se održati u subotu 11. studenoga 2023. navečer, u paviljonu 10a na Zagrebačkom velesajmu. Brucošijadu Sveučilište u Zagrebu organizira kao poklon svojim studentima. Ulaz je besplatan, uz predočenje xice.
>>VIDEO: Psi pušteni s povodca teroriziraju Malešenicu
Kad već govorimo o obljetnicama, bilo bi pošteno da spomenete i tko je osnovao Sveučilište u Zagrebu. Nije nastalo samo po sebi, već ga je pokrenula Katolička Crkva, odnosno Družba Isusova.