Kotur, koturača, samovoz, trkalica, brzonoga, dvokolica, sve su to nazivi za danas i te kako popularan bicikl. Preteču suvremene verzije, velociped, predstavili su na Svjetskoj izložbi u Parizu 1867. godine otac i sin Pierre i Ernest Michaux, a odande ga je u Zagreb donio trgovac Ladislav Beluš. I već početkom osamdesetih godina 19. stoljeća vožnja velocipedom, tada zvana koturanje, bila je omiljeni način prijevoza u hrvatskoj metropoli.
Jedan od modela velocipeda naći će se i u stalnom postavu Hrvatskoga športskog muzeja (HŠM) u Ilici, koji će se za posjetitelje otvoriti krajem godine. Inačica koja je u Engleskoj zvana Penny korištena je za utrke te se nalazila u spremištu Biciklističkog kluba Zagreb u Kranjčevićevoj ulici.
U studenom 1977., međutim, požar je zahvatio i spremište i bicikle, nakon čega su pohranjeni u skladištu poduzeća u Rudešu. Nekadašnji ravnatelj muzeja Zdenko Jajčević uspio je krajem osamdesetih dobiti dva izgorena primjerka, koja je 1989. dao biciklistu i serviseru Vladimiru Fumiću u Vlaškoj na uređivanje. Generalka je trajala godinu dana, zamijenjeni su i popravljeni gotovo svi dijelovi, a kad je Fumić obnovljene velocipede izložio na glavnom zagrebačkom trgu, svi su ih gledali kao senzaciju.
Na sličnim modelima pedalirali su i članovi Prvog hrvatskog društva biciklista, utemeljenog 1885. u Zagrebu. Osnivali su se potom i drugi klubovi, koji su se 1894. udružili u Savez hrvatskih biciklista sa sjedištem u metropoli. Biciklizam ili koturaštvo je početkom 1890. bio najorganiziraniji sport u Zagrebu, a natjecanja su se održavala isključivo na trkalištima.
Prvi takav teren, velodrom, sagrađen je 1891. na današnjem Rooseveltovu trgu, a sedam godina poslije na križanju Maksimirske ulice i Svetica niknulo je i novo Sokolovo trkalište s ovalnom stazom dugom 333 metra. Sagradilo je 1896. godine Prvo hrvatsko društvo biciklista i trkalište južno od današnje Koturaške ulice na Trnju, nazvane upravo po tom sportu. A prva cestovna utrka održana je 14. kolovoza 1892. od Zagreba do Petrinje i u njoj je sudjelovalo osam vozača na niskim biciklima te njih četiri na velocipedima s velikim prednjim kotačem.
VEZANI ČLANCI:
Pedaliranje je osobito popularizirao Ferdinand Budicki, poznat po tome što je u Zagreb prvi doveo automobil, a bio je i istaknuti biciklist. On je 1895. osmislio i izradio vlastiti bicikl i njime prevaljivao stotine kilometara. Već 1897. upustio se u veliku avanturu pa u osam mjeseci na biciklu prošao 17.323 kilometra po Europi i sjeveru Afrike.
Jedan od najuspješnijih hrvatskih biciklista u razdoblju između dva svjetska rata, kada je taj sport po praćenosti i masovnosti stajao uz bok nogometu, bio je Antun Banek. Osvojio je titulu državnoga prvaka u cestovnom biciklizmu 1926., 1927. i 1928., a po zanimanju je bio mesar, baš kao i biciklist Milan Meniga.
Nije to slučajno jer su krajem 19. i prvih desetljeća 20. stoljeća mesari bili među boljestojećim građanima koji su mogli priuštiti bicikl kao prijevozno sredstvo. Prema nekim zapisima, otkrivaju nam u HŠM-u, mesari biciklisti skupljali su krv i njome polijevali velodrome. Trkališta su, naime, bila građena od drveta i s utabanom zemljom koja bi se u slučaju natopljenosti vodom pretvarala u blato, a krv je služila kao "beton" jer bi, budući da se brzo skori, stazu učinila čvrstom.
Meniga je bio jedan od najuspješnijih biciklista početkom 20. stoljeća, uz Franju Gergla koji je izborio i nastup na Olimpijskim igrama u Stockholmu 1912., na kojima zbog političkih razloga nije sudjelovao. A o tome koliku su važnost i ugled imali govori i prizor zabilježen 22. svibnja 1938. na Trgu bana Josipa Jelačića, na kojemu Gergla ispraća kolona biciklista u crvenim, bijelim i plavim dresovima. Prvi hrvatski biciklisti olimpijci bili su Đuro Dukanović, Koloman Sović i Milan Truban na Igrama prije točno 100 godina, 1924. u Parizu, a Stjepan Ljubić, Stjepan Gregec i Rudolf Fiket nastupili su 1936. na Tour de Franceu.
Povijest dugu više od četiri desetljeća ima i Večernjakova biciklijada, za čije se 42. izdanje možete prijaviti putem obrasca na našem portalu. Vozimo se 15. lipnja, start je u 10 sati na Tuđmanovu trgu, a karavana potom kreće preko Ilice, Aleje Bologne i Škorpikove pa Samoborskom cestom prema Samoboru te na koncu stiže do Sportsko-rekreacijskog centra Vugrinščak, gdje vas očekuje cjelodnevna zabava. Za glazbeni program bit će zaduženi Elemental i Zaprešić Boysi, moći ćete uživati u bogatoj gastroponudi, kupanju u bazenima, kvizovima i brojnim drugim aktivnostima, a na velikom ekranu gledat će se i utakmica reprezentacije Hrvatske protiv Španjolske na Europskom nogometnom prvenstvu.
Ma prevalio je Budicki 17.323,76 kilometara. Još mu to i sad piše na ekranu biciklina.