'trgni se za ravnopravnost'

Potpišite peticiju za velikanke: Želimo da se više ulica, trgova i parkova nazove po ženama

storyeditor/2022-12-09/velikanke02.jpg
10.12.2022.
u 09:00

Ideja je da se, s obzirom na nazivlje, jedan od najpoznatijih trgova u centru podijeli na pola, odnosno da jedan dio bude preimenovan u Trg hrvatskih velikanki

Prema imenima svega nekoliko žena, poput Dubravke, Katarine Zrinske, svete Marije Čučerske, svete Klare, Ane Rukavine i Nevenke Topalušić, nazvani su trgovi u Zagrebu, a ima ih oko 70. Poražavajući je to podatak kojemu se neslavno može pridodati i onaj da manje od dva posto ulica, trgova i parkova odaje pijetet ženama koje su obilježile našu povijest.

A tu je statistiku kao problem prepoznala i agencija Heart koja se bavi društveno odgovornim projektima pa je, kako bi se ispravila nepravda na zagrebačkim ulicama, ali i potaknulo druge gradove da se aktivnije uključe u imenovanje javnih površina po zaslužnim ženama, pokrenula kampanju "TRGni se za ravnopravnost".

Simbolika ishodišne lokacije

– Podaci su nas zgrozili. U dobrom dijelu većih hrvatskih gradova manje od dva posto ulica nazvano je po ženama. Dosta četvrti u Zagrebu nema nijednu ulicu posvećenu nekoj ženi. Gledali smo stoga kako bismo mogli pokrenuti raspravu u javnosti i tražili idealno mjesto od kojeg bi trebala krenuti ravnopravnost pa je kao ishodište za kampanju odabran Trg hrvatskih velikana, jedan od najprepoznatljivijih u metropoli – kaže voditeljica projekta Mirta Kuštan.

Ideja je da se, s obzirom na nazivlje, on podijeli na pola, odnosno da jedan dio bude preimenovan u Trg hrvatskih velikanki. A simbolika odabira lokacije, dodaje, je i u simetriji koja je krasi kada se pogleda raspored zgrada i vodoskoka.

– Glavni je argument protiv da se pod velikane automatizmom ubrajaju i žene, ali mi ne želimo da se one "podrazumijevaju", nego da stvarno dobiju zasluženo mjesto u nazivima ulica, trgova i parkova. To bi bila prva ovakva inicijativa u našem gradu, ali i Hrvatskoj – ističe M. Kuštan.

Iako se imena ulica dodjeljuju posmrtno, kampanja je napravila zaokret s fokusom na, kako kažu, velikanke koje tek dolaze.

– Htjeli bismo da dobiju zasluženu vidljivost i da za ono što čine budu pohvaljene. Kampanja je stoga orijentirana na djevojčice i žene budućnosti kako bi znale da je ono što rade vrijedi i da se cijeni – objašnjava.

Da bi se ideja realizirala, pokrenuta je i online peticija na stranici www.velikanke.hr. Ondje možete podržati inicijativu, a potpisivat će se i na raznim lokacijama po gradu.

– Ne postoji konkretan broj potpisa koji moramo prikupiti, ali željeli bismo doći do deset tisuća. Sada smo na pola puta i peticija je definitivno pokazatelj da ljudi žele promjene – ističe M. Kuštan.

Premalo je i spomenika

Inicijativu su podržale brojne udruge koje se zalažu za poboljšanje pozicije žena u Hrvatskoj, institucije na razini Europske unije te Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, a prvi kotačić već se počeo rotirati s obzirom na to da je Odbor za imenovanje naselja, ulica i trgova Gradske skupštine uvrstio Trg hrvatskih velikanki u svoj fond. Idući korak, nakon prikupljenih deset tisuća potpisa, jest da ih donesu na uvid Skupštini kao dokaz želje za promjenom.

Predsjednica odbora Rada Borić kaže pak kako je, uz dragocjenost ideje da će sutra neka djevojčica postati velikanka, važno istaknuti i da su brojne važne žene ostale zaboravljene.

– Podijeliti trg na pola složen je proces koji bi utjecao na promjene u obilježavanju svih institucija koje se ondje nalaze, ali svakako postoje načini da velikankama odamo zasluženu počast. Jedan od njih je da se ime potencijalno promijeni u Trg hrvatskih velikana i velikanki – govori R. Borić te napominje da u Zagrebu nedostaje i ženskih spomenika.

 Pojasnila je, oni postojeći često predstavljaju tek umjetničku plastiku, npr. ženski akt, ili su spomenici neimenovanim ženama, kao onaj 'kumici' na Dolcu, a neki su pak i na štetu žena.

Primjer je spomenik Mariji Jurić Zagorki u Tkalčićevoj kojim je prikazana kao tipična žena višeg staleža 19. stoljeća u dugoj haljini kako šeće gradom, umjesto da se, primjerice, naglasi da je ona bila predvodnica žena 20. stoljeća, ne samo zato što je jedna od prvih među svojim suvremenicama nosila hlače, već što je organizirala žene i borila se za njihova prava.

Komentara 4

V0
Vlaskoulicanec3.0
16:06 10.12.2022.

Zakaj se brišu komentari?????

DU
Deleted user
12:51 10.12.2022.

kaj opet se skupljaju potpisi za nadu dimic, katu dumobovic, sestre bakovic .... Prvo napravite popis (redoslijedni!) koja imena zelite dati pa onda tek trazite potpise ljudi

Avatar Artoo Detoo
Artoo Detoo
15:26 12.12.2022.

Drugarice, a ad se vi uhvatite nekog konkretnog posla?

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije