Novi udar na svoj džep Zagrepčani bi mogli osjetiti ako u Gradskoj skupštini prođe prijedlog kojim gradonačelnik želi smanjiti rok za isplatu komunalnog doprinosa onima koji trebaju legalizirati svoje objekte.
Štale skupe kao kuće
Prema novom prijedlogu, smanjio bi se broj godina i rata na koliko građani mogu otplatiti komunalni doprinos, koji je i najskuplja stavka legalizacije. Tako bi, umjesto 10 godina, za isplatu doprinosa za stambenu građevinu Zagrepčani imali samo četiri godine, a \"velikodušno\" im se nudi popust za isplatu u gotovini, i to sa 15 na 25 posto. Budući da je riječ o velikim iznosima, desecima ili čak stotinama tisućama kuna, Zagrepčani će ga teško i iskoristiti.
– Naslijedili smo štale koje smo nakon zabrane rada na poljoprivredi pretvorili u stambene ili poslovne prostore, a sada nam ih žele obračunati kao da su kuće – kazala je Vesna Draganić iz naselja Hrelić. Ona je među 80-ak vlasnika kuća iz tog kvarta koji od gradonačelnika traže oslobađanje od plaćanja doprinosa. Kao argument navode da im je Grad \'80-ih oduzeo stotine kvadrata privatnog zemljišta za gradnju Dugave.
– Oduzeli su nam vrtove za novac od kojeg se jedva mogao kupiti bicikl pa tražimo da nam sada to nadoknade nižom cijenom doprinosa – istaknuo je njen susjed Stjepan Draganić. Uz njih i stanovnici Jakuševca i Mičevca od Bandića traže odricanje od komunalnog doprinosa, za što će navodno u proračunu za 2013. biti osigurano oko 18 milijuna kuna. Za taj će pak prijedlog teško podići ruke zastupnici u Skupštini. SDP-ovac Jurica Meić smatra da se doprinos mora platiti po realnoj cijeni s mogućnošću dugoročne otplate.
Nove zone od 2010.
– Predlažemo da se doprinos smanji samo gospodarstvu, i to u slučaju da netko odluči graditi tvornicu i zaposliti ljude – najavio je Meić. U novoj odluci gradonačelnik je donekle izašao ususret građanima nižom naknadom za legalizaciju podruma, tavana i nekih gospodarskih zgrada, ali je prema Mariju Kranjčini, vijećniku iz četvrti Novi Zagreb istok, ona i dalje velika.
– Država je smanjila kaznu, smanjen je i vodni doprinos, pa ispada da jedino Grad u cijeloj priči nastoji iskoristiti priliku za krpanje proračuna – istaknuo je Kranjčina. Dodao je da bi grad trebao omogućiti njegovu otplatu na što više rata, čime bi se pomoglo da oko 15 tisuća građana samo u okolici što bezbolnije dođe do papira. Inače, odlukom Gradske skupštine iz 2010. godine, umjesto sedam, uvedene su četiri zone obračuna, čime je cijena doprinosa u rubnim dijelovima grada porasla čak 250 posto. Iz Grada nam nisu odgovorili koliko je građana podnijelo zahtjev za legalizaciju jer će gradonačelnik uskoro s tim podacima izaći u javnost, a tada će najvjerojatnije predstaviti i svoj \"predizborni\" model pomoći.
>> Ovo je jedina šansa - do 30. lipnja zahtjev za legalizaciju ili - rušenje
