Već mjesec dana vodostaj Save natprosječno je visok. Srušeni su svi rekordi mjesečnih oborina, kiša ne prestaje, a prognoze su i dalje nepovoljne. Aktiviran je odteretni kanal Sava – Odra kojim se višak vode odvodi u Lonjsko polje, a nadležni nas uvjeravaju da ne postoji opasnost od poplave jer se nasip svakodnevno kontrolira. A onda, iznenada, u tri u noći nasip puca kod Trnja, a nalet vode ruši tamošnje prizemnice. Uz sve to, prisutna je i vrlo gusta magla koja otežava vidljivost, pa se lokacija puknuća nasipa ne može naći, a voda prodire sve dublje u grad – šansa za ovaj crni scenarij, koji su sastavili u Gradskoj upravi, manja je od jedan posto, odnosno dogoditi bi se mogla eventualno jednom u sto godina.
Premašili vijek trajanja
Svejedno, treba biti spreman pa je Grad izradio dokument pod nazivom Procjena rizika od velikih nesreća, na koji Zagrepčani u sklopu javne rasprave do 25. veljače mogu dati svoje primjedbe. Na gotovo 250 stranica moći će pročitati, osim poplavnog scenarija, još četiri moguća jer je procijenjeno da metropola ima najvećih izgleda da je, osim vode, pogode potres, toplinski udar, epidemija bolesti, a i katastrofa izazvana lančanom eksplozijom tvornica u industrijskoj zoni na Žitnjaku. Ali krenimo redom.
Što se potresa tiče, baš kao i u slučaju poplave, navodi se u dokumentu kako je Zagreb već jednom preživio tragediju izazvanu podrhtavanjem tla, ali ona bi se mogla ponoviti, budući da se glavni grad nalazi na trusnom području. Pogodi li ga li devet stupnjeva po Mercalli-Cancani-Siebergovoj ljestvici, grad će ostati bez cjelokupne infrastrukture. Svi prijelazi preko rijeke će se srušiti jer, kako kažu u Gradu, “mostovi preko Save uglavnom su već premašili svoj predviđeni vijek trajanja, a u većini slučajeva nisu ni projektirani za potresno opterećenje”. Neće se, primjerice, moći ni Alejom Bologne jer će se na njezinu području aktivirati klizišta, a predviđa se i da će se veći dio centra grada u potpunosti srušiti zbog starosti tamošnjih građevina.
Ono što kod potresa predstavlja popriličan problem jest i činjenica da će se, u slučaju trešnje tla, s njim sravniti i bolnice, pa će se morati organizirati alternativne lokacije za zbrinjavanje stanovništva. Srećom, i šanse za potres vrlo su male, ali ipak nešto veće nego kod poplava, pa se ovom razvoju događaja daje šansa od jedan do pet posto. Isto toliko daje se i pojavi epidemija, za koje je najvjerojatnije da bi u Zagreb mogle stići s putnicima koji su bili u krajevima pogođenim bolestima, pa su ih sad donijeli u metropolu. S druge strane, niti postotak vjerojatnosti nije dobio domino-efekt eksplozije tvornica na Žitnjaku, dok se pojava toplinskih valova ipak očekuje barem jednom godišnje, odnosno vjerojatnost za njih je 98 posto.
Redovito prate podatke
Dobio se taj postotak praćenjem podataka DHMZ-a kroz godine, a kako je toplinski val po definiciji kad dnevni temperaturni maksimum u više od pet dana u nizu nadmašuje prosječni temperaturni maksimum nekog područja za 5 stupnjeva Celzijusa, logično je da se on očekuje češće. Nije se u dokumentu bavilo samo nesrećama, već i kako u slučaju njih postupiti pa su pobrojane bolnice, broj zdravstvenih djelatnika, hitnih službi, civilne zaštite, ali i vrtića i škola te đačkih domova. Upravo bi oni trebali, u slučaju katastrofe, biti svojevrsni stožeri u kojima bi se zbrinjavali Zagrepčani. A kako su izračunali u Gradu, u 122 gradska, privatna i vjerska vrtića smjestiti se može 38.656 ljudi te dnevno pripremiti 38.230 obroka, dok u 209 osnovnih i srednjih škola te đačkih domova stane više od 138 tisuća ljudi, a skuhati se može 48 i pol tisuća obroka dnevno.
Pogledajte i video: Velika poplava u Zagrebu 1964. godine
Šest mjeseci bez mlijeka za bebe bilo je samo u Đamahiriji isilovskoj Jugoslaviji.I sad postoji SDP.Sramota i zločin.