očuvanje baštine

Novi projekt za savski nasip: Vidikovac na ostacima mosta

10.01.2018.
u 14:45

Autor želi da ograda bude originalne boje nekadašnje čelične konstrukcije, pa ako se sjećate kako je izgledala, javite se

Za šetnje savskim nasipom kod Kajzerice, uz Cimermanovu ulicu, arhitekt David Kabalin uočio je kamene ostatke uz Hendrixov most. Odmah su ga zaintrigirali te ih je počeo istraživati, a ono što je otkrio ga je oduševilo. Riječ je, naime, o jedinom preostalom upornjaku nekadašnjeg željezničkog mosta na Savi.

– Magistrirao sam i zaštitu kulturnih dobara, pa sam odmah te ostatke prepoznao kao vrijedan lokalitet koji treba sačuvati. A to je najbolje učiniti tako da mu se, uz minimalne intervencije, nađe neka nova namjena – govori David Kabalin, koji je nakon razmišljanja zaključio da je na ostacima upornjaka najbolje napraviti vidikovac.

Stajao pola milijuna forinti

– Otkad je “Hendrix” obnovljen i osvijetljen, pogled s nasipa je odličan, posebice navečer, i mislim da je šteta da ondje ne postoji vidikovac – ističe Kabalin, koji je zadnjih nekoliko tjedana u suradnji s krajobraznim arhitektom Markom Ursom radio na izradi nacrta. Iskoristio je visinsku razliku između dvije razine upornjaka za konstruiranje tribine za sjedenje ili ležanje. U središnjem dijelu tribine, u širini nekadašnjih tračnica, napravile bi se stepenice, a na gornjoj razini, između kamenih ukrasnih stupova, nalazile bi se još dvije klupe. Na donjoj bi razini bila postavljena i zaštitna ograda koja je na trenutačnim projekcijama žute boje, no želja je arhitekta doznati kakva je bila originalna boja mosta te je imitirati na ogradi.

– Sve su slike starog mosta koje smo pronašli crno-bijele, tako da još nismo uspjeli doznati koje je boje bio. Bilo bi idealno kada bi nam se javio netko tko se još sjeća kako je originalni most izgledao i kakva mu je bila boja – apelira Kabalin. Ističe kako bi njegova intervencija maksimalno sačuvala ostatke te bi im se samo dodatno povećala vrijednost, s obzirom na to da su sada nepravedno zaboravljeni.

“Hendrixov prethodnik”, naime, bio je prvi željeznički most izgrađen preko Save, a dovršen je 1862. godine kao dio pruge koja je povezivala Zagreb i Sisak.

– Pročitao sam razne knjige, časopise, blogove... i otkrio puno zanimljivosti o mostu čija je izgradnja u to vrijeme bila veliki iskorak za Zagreb koji je tada ipak bio još relativno malen grad – ističe Kabalin, koji je otkrio i kako je upornjak drugi najstariji objekt izgrađen u Novom Zagrebu uopće. Bio je jedan od njih dva koji su uz sedam stupova u rijeci držali most dug 253 metra. Cijela čelična konstrukcija težila je 593 tona, projektirana je u Budimpešti, a elementi za njezino sklapanje proizvedeni su u Beču. Most je u ono vrijeme stajao vrtoglavih pola milijuna forinti, ojačavan je 1893. i 1913., a koristio se sve do izgradnje Hendrixova mosta 1939. iako je čelična konstrukcija demontirana tek 1950. godine.

Očuvanje baštine

– Ovo mi je prvi ovakav projekt kojim predlažem intervenciju u javnom prostoru s ciljem očuvanja baštine, no sigurno nije zadnji – kaže Kabalin, koji je već kontaktirao Mjesni odbor Kajzerica i Vijeće gradske četvrti Novi Zagreb – zapad, a projekt je podržala i platforma 1postozagrad.

Kabalin se nada da će inicijativa biti prihvaćena jer je projekt jednostavno realizirati s tehničke strane, a nije ni skup. Iako on točnu računicu ne zna, smatra da bi se cijeli vidikovac mogao dovršiti s 20-ak tisuća kuna. Također, s obzirom na to da je najavljena realizacija projekta kojim se do 1. lipnja ove godine planira urediti obala Save od Jaruna do Bundeka, smatra da bi se vidikovac savršeno uklopio u te planove.

Ključne riječi

Komentara 2

S0
Svizac_01
13:41 11.01.2018.

Hendrixov most? Koliko ja znam to je još uvijek stari zagrebački željeznički most, poznat i kao zeleni most. Nikada to nije bio „Hendrixov most“, iako bi neki željeli da se tako zove, po njihovom uzoru Jimi Hendrixu, koji je umro od predoziranja sa samo 27 godina, pa stoga povremeno ispisuju to ime po mostu u nadi da će netko ozbiljno shvatiti njihovu omiljenu maksimu „umrijeti mlad“ i na taj način promovirati taj stil života ili bolje rečeno smrti. Mislim da bi novinari prije nego prihvate taj pokušaj promoviranja mosta kao „Hendrixovog mosta“ trebali znati tko je bio Jimi Hedrix i kako je njegov život završio. Ali, ako već promoviramo taj stil života, ne bi li bilo pravednije nazvati ga „narkomanski most“, po svim narkomanima, pa i onima koji izlažuči se pogibelji ispisuju Hendrixovo ime po mostu, jer tko bi pri zdravoj pameti, bez oticaja opojnih sredstava tako nešto činio. Nitko, ali kažu da se uz dozu LSD-a ništa ne čini nedohvatljivo i nemoguće, pa ni let s željezničkog (narkomanskog ili „Hendrixovog“) mosta.

MA
Maro
13:21 13.01.2018.

Ako je neki toponim nastao sasvim slučajno povodom, kao u ovom slučaju sasvim slučajnog natpisa/grafita Hendrix koji je istina nemarom grada stajao tamo preko 10 godina, onda ne postoji razlog zašto se on tako ne bi zvao neslužbeno dok god ga ljudi budu tako zvali....dodatno je ime učvrstila pjesma grupe Vatra pa sigurno da ima razloga zašto ga ljudi tako zovu i dalje....vjerojatno će dobiti još nadimaka vremenom a službeno on će se zvati kako se zove i dalje...ne vidim problem

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije