Gužvi na gradskim ulicama kojima svakodnevno prometuje oko pola milijuna vozila Zagrepčani će se riješiti tek denivelacijom Slavonske, izgradnjom sjeverne obilaznice, spajanjem Prisavlja i Branimirove, izgradnjom Šarengradske, Vrapčanske i Sarajevske te barem dva od desetak planiranih mostova. Ovo su samo neki od prometnih zahvata vrijednih 10-ak milijardi kuna koji već godinama skupljaju prašinu u gradskim ladicama i za koje se iz godine u godinu nema novca.
Ništa još od 2009.
Tako će se ove godine u razvoj prometnih tokova uložiti tek 40-ak milijuna kuna, i to na samo jednoj lokaciji. Taj novac otići će, naime, na izgradnju nadvožnjaka iznad željezničke pruge na Radničkoj cesti što je ujedno i najveći gradski prometni zahvat od 2009. godine. Već se godinama tako vuku i obećavaju projekti izgradnje sjeverne obilaznice duge 27 kilometara i vrijedne 2,3 milijarde kuna, tunela kroz Medvednicu dugog 22 i vrijednog 2,8 milijardi kuna, izdizanje željeznice kroz centar grada i gradnja pruge do Zračne luke, no ne dovršavaju se ni manji projekti kojima bi se riješili brojni gradski čepovi.
Država je gradovima prepustila da sami rješavaju svoje prometne probleme što je nemoguće s obzirom na njihove budžete.
prometni stručnjak
Među njima je spajanje Ulice Prisavlje iza zgrade HRT-a kojom bi se u konačnici trebalo voziti od planirane Šarengradske i Jadranskog mosta do Držićeve uz Savski nasip. Na čekanju je i spajanje Branimirove u punom profilu od Heinzelove do Zavrtnice te produžetak do Sesveta, izgradnja Vatikanske do Avenije V. Holjevca ili Šarengradske, Sarajevske i Vrapčanske. Podatak o minimalnom ulaganju u nove prometne objekte prometni stručnjaci smatraju zabrinjavajućim.
– Zagreb ima invalidan gradski promet. Nemamo dobru povezanost sjevera i juga u gradu, nemamo deniveliranu glavnu arteriju, Slavonsku aveniju, a ni željeznica nije uključena kvalitetno u gradski promet – kazao je Željko Marušić s Fakulteta prometnih znanosti. Ipak, za stanje ne krivi isključivo gradsku upravu, već smatra da se u rješavanje problema oko gradskog prometa mora uključiti i država.
– Ulaganje u promet Zagrebom trebao bi biti u prvih pet prioriteta ulaganja u promet cijele države jer na njega otpada i trećina ekonomije cijele zemlje. Treba zajedno s Ministarstvom prometa odabrati ključne projekte u gradu i odrediti model financiranja te krenuti u realizaciju – kazao je Marušić. Sličan stav ima i prometni stručnjak Ivan Dadić koji je dosad sudjelovao u izradi brojnih prometnih studija.
Odaberimo prioritete!
– Država je gradovima prepustila da sami rješavaju svoje prometne probleme što je nemoguće s obzirom na njihove budžete. Treba odabrati prioritete, a osobno smatram da su u Zagrebu to ulaganje u željeznicu i prebacivanje dijela putnika na prijevoz vlakom jer se samo izgradnjom cesta ništa neće postići – istaknuo je Dadić.
Smatra i da se mnogo toga može postići boljom prometnom regulacijom u što spada i zamjena smjera nekih ulica čime bi se manje sjekli prometni tokovi te gradnju kružnih tokova.
Podsjetimo da su posljednje veće investicije u gradske prometnice kojima je poboljšana prometna mreža proširenje dijela Zagrebačke i Radničke avenije te izgradnja nadvožnjaka na Jadranskoj aveniji (150 mil. kn), na Slavonskoj u Sopnici (180 mil. kn) i na križanju s Heinzelovom (170 mil. kuna).•
Sve je ovo u redu, ali denivelacija pruge treba se obaviti "SPUŠTANJEM" a ne dizanjem na nadvožnjake, pogotovo što se radi o otvorenom iskopu. Jedini potkop je na mjestu podhodnika kod glavnog kolodvora. Osim toga to bi i mogle bitii i prve linije zagrebačkog metroa.