Kad su u jesen 1955. dovedeni na kukuruzište na južnoj obali Save, strani ambasadori nisu vjerovali da će za godinu dana ondje niknuti novi velesajam. Godinama se bilo raspravljalo o tome da stari objekti na Savskoj cesti ne odgovaraju potrebama pa, kada se doznalo da se u jednom velikom gradu planira sagraditi prostor za međunarodne sajmove, tadašnji gradonačelnik Većeslav Holjevac reagirao je promptno. Ponudio je brojnim državama, uključivši SAD, Kinu, Austriju, Češku i tadašnji Sovjetski Savez, da paviljone grade o svojem trošku, a u financiranje se uključila i Gradska štedionica. Da bi veliki velesajam niknuo u Zagrebu, a ne u Beogradu kao glavnom gradu tadašnje države, Veco Holjevac lobirao je čak i kod Josipa Broza Tita.
Gradski strateški projekt
A kad je gradnja konačno otpočela, veliko je gradilište obilazio svaki dan da bi pomogao u rješavanju i najmanjeg problema te da bi graditelje ohrabrio da do rujna 1956. mogu podići pravi mali grad na prostoru od 56 hektara. Zagrebački velesajam u prvim je desetljećima od otvaranja opravdao sva očekivanja. U vrijeme dok su se u Novom Zagrebu održavali veliki sajmovi, u cijelom gradu nije se mogla pronaći slobodna soba. No s vremenom je takav način sajmovanja postao zastarjeli koncept, a kultni je Velesajam tako izgubio svoju primarnu funkciju. Još od početka 2000. traži se način da veliko zdanje ne bude nužno hladni pogon i gubitak za Grad Zagreb, unatoč nekim sajmovima koji se još uvijek tamo održavaju. Dio paviljona u međuvremenu je iznajmljen, a Velesajam postaje gradski strateški projekt čija se realizacija ne ostvaruje iz godine u godinu.
Pogledajte i galeriju: Gradonačelnik Bandić na štakama obišao tunel Grič i Advent na Strossu:
Kako bi se Velesajam redizajnirao, razmišljalo se i o prijavi projekta za fondove EU, a sada gradonačelnik Milan Bandić za ovaj megaprojekt od milijardu eura traži stranog partnera. Kako bi Velesajam trebao izgledati u budućnosti, jasno je pokazano u studiji Gradskog ureda za strategijsko planiranje i Arhitektonskog fakulteta. Jedan manji dio prostora i dalje bi se koristio za organiziranje sajmova, ali bio bi razvijeniji i s boljom infrastrukturom, a smjestio bi se tamo i novi kongresni centar.
Je li se već pregovaralo?
Drugi će dio transformirati u “inovativni centar” Novog Zagreba s trgovinama, kafićima, zabavnim i kulturnim sadržajem, koncertnim dvoranama, hotelima i studentskim smještajem, parkovima te gospodarskim objektima poput tehnološkog parka. Bio bi otvoren za građane, a za prijevoz po kompleksu koristila bi se električna vozila. Cijeli bi se prostor povezao s hipodromom i Bundekom te bi se tako stvorio novi “zagrebački centralni park”. Je li se već pregovaralo s potencijalnim investitorom te dokud se stiglo u pregovorima, iz Grada još ne otkrivaju.
Pogledajte i video: Prometni prekršaji u Zagrebu
... sada Milan Bandić pregovara....itd..itd .... moš mislit. kad on preuzme stvari u svoje ruke.... ..... hahaha