Deset godina od ulaska Hrvatske u EU, glavni grad nema niti naznaka kako riješiti sustavno i cjelovito gospodarenje otpadom, poručio je na današnjoj konferenciji za medije zagrebački HSLS.
–Požar u Osijeku još je jedan u nizu požara na odlagalištima otpada u Hrvatskoj koji su proteklih godina postali učestali i direktni je rezultat planova gospodarenja otpadom koja se pojavljuju u političkim kampanjama i proklamiraju često populističke modele koji zapravo obuhvaćaju necjelovito gospodarenje otpadom što na kraju i dovodi do ovakvih ishoda. Prisjetimo se samo nedavne rasprave oko mini energane za medicinski otpad na Rebru, koja je trebala biti izgrađena s manjim utjecajem otpadnih plinova na okoliš nego što proizvode vozila koja se parkiraju oko Rebra. Na kraju taj otpad s Rebra neće nestati samo će završiti negdje drugdje i već sutra može postati izvor požara u kojem nećemo moći upravljati posljedicama takve katastrofe - upozorava HSLS.
Europske države znaju da nema cjelovitog gospodarenja otpada bez izgradnje energana gdje se od ostatka otpad dobiva energija i ostvaruju benefiti. I ne to nisu spalionice, jer zbog više temperature sagorijevanja i filtera koji se koriste ne zagađuju okoliš. Sa druge strane Hrvatska zbrinjavanje našeg otpada iz nuklearke Krško plaća Slovencima, zbrinjavanje mulja iz pročišćivača Mađarima, spaljivanje smeća plaćamo Talijanima, a ostatak prikupljamo po odlagalištima vjerojatno misleći da će uvijek netko drugi riješiti otpad koji smo mi stvorili, dodaju HSLS-ovci.
–Najbolji primjer tome je grad Zagreb gdje je na snazi novi sustavu naplate komunalnog otpada i zbrinjavanja otpada. Rezultat toga je da Zagreb mora platiti za 2022. 1,4 milijuna eura kazne zbog slabog odvajanja otpada, a sud je prije par dana i prekršajno kaznio podružnicu Zagrebačkog holdinga Čistoću i njezinog voditelja jer u studenom 2022. nisu održavali čistoću na zagrebačkim gradskim površinama. Gradonačelnik Tomašević kao razlog tome navodi da Čistoća nema dosta kamiona niti radnika zbog toga što šest puta tjedno odvoze različite segmente otpad. Iz ovog podatka je očigledno da novi sustav koji su uveli onda nije dobar i da je to pravi razlog kolapsa gospodarenja otpadom u Zagrebu. Zagreb u zadnje dvije godine nije ostvario značajniji napredak u gospodarenju otpadom, štoviše nekim odlukama se vratio 5 godina unazad - poručuje HSLS. Zašto je to tako, pitaju se, a potom nude i odgovor.
–Novi sustav naplate odvoza otpada bi imao smisla kada bi bila izgrađena potrebna infrastruktura u vidu sortirnice i kompostane. Odustalo se od Biokompostane u Novskoj koja je trebala biti zapravo širi regionalni projekt s značajnom proizvodnjom električne energije i komposta koji bi bio i dio energetske karte Hrvatske. Projekt je mogao biti kandidiran na NPOO financijski mehanizam u iznosu 50% financiranja. Umjesto toga plaća se skupa obrada koncesionaru. Odustalo se od Sortirnice otpada, projekta sa građevinskom dozvolom zbog same visine investicije.
Projekt je također mogao biti sufinanciran EU sredstvima, ali se dodatno odustalo jer bi za takvu sortirnicu trebalo raspisati natječaj za koncesionara. Odustalo se od izgradnje Centra za gospodarenje otpadom za koju je izrađen veći dio studijsko-projektne dokumentacije. Odustajanje od izgradnje CGO na Resniku je formalno iz razloga što se kroz Program konkurentnost i kohezija više ne financira obrada miješanog komunalnog otpada.
Pravi razlog je odustajanja od CGO projekta je činjenica kako je bila predviđena izgradnja energane na otpad te se zapravo takav koncept pokušava potkopati. Stručnjaci su složni kako bez energane na otpad nije moguće postići cilj da se do 2035. samo 10% obrađene količine otpada može odložiti na odlagalište. Isto tako poznato je kako je u Programu konkurentnost i kohezije cca 100 milijuna eura namijenjeno Centrima za gospodarenje otpadom. Kako su u Hrvatskoj četiri centra trenutno u izgradnji, grad Zagreb je očigledno zakasnio u prijavi gdje se moglo djelomično apsorbirati ovaj novac u projekt. Odustajanjem od predviđenog koncepta, Zagreb se po pitanju cjelovitog rješenja gospodarenja otpadom vratio u 2017. -upozorava HSLS te podsjeća kako sve veće EU metropole svoj otpad djelomično koriste za proizvodnju energije, a uskoro i Ljubljana kreće s ishođenjem dozvola i izgradnjom Energane na otpad.
Odustajanjem od projekata zapravo je odredilo sudbinu daljnjeg gospodarenja otpadom u Zagrebu u sljedećih 4-5 godina. Drugim riječima, u navedenom periodu ćemo zasigurno kao glavni grad jedne članice EU imati najgori sustav gospodarenja otpadom zasnovan na korištenju kapaciteta obrade vanjskih firmi i njihovih poveznih usluga, dodaju.
–U tom kontekstu nije nevažno napomenuti dok Zagreb ne poduzima ništa, privatne inicijative već rade na izgradnji energana u Sisku i Kutini. Bez obzira na to što je dobro da se privatne inicijative uključe u rješavanje ovog problema, ipak smatramo da bez javne energane (bar djelomično javne) neće biti ni dobre regulacije cijene energetske oporabe otpada - zaključuje zastupnik Darko Klasić.
ma neće,on sve zna i bandić je kriv za sve.