Nastao je prije sedam desetljeća u radničkom naselju koje se nakon Drugog svjetskog rata postupno širilo i popunjavalo novim stanovnicima pristiglima iz ruralnih krajeva. Svoja je vrata na Peščenici otvorio 8. svibnja 1955. i diči se titulom prvog centra za kulturu u Zagrebu, a danas se najčešće naziva KNAP, skraćenicom koja se izvorno referirala na kazališnu dimenziju njegova djelovanja. Omiljeno je okupljalište ne samo stanovnika kvarta već i svih drugih dijelova grada.
– Centar je zapravo nastao iz potrebe za učenjem i kulturom. Mnogi doseljeni bili su slabo pismeni ili nepismeni pa je postajala velika potreba za obrazovanjem odraslih – govori nam Anja Planičić, koja mu je na čelu bila osam godina. Ravnateljsku je funkciju nedavno prepustila Igoru Weidlichu, koji je bio voditelj kazališta koje ove godine slavi dva desetljeća. A iako se ljudi mijenjaju, kažu, misija Centra kulture na Peščenici ostaje ista: biti središte umjetnosti, obrazovanja i susreta sa zajednicom koja je svih ovih godina za KNAP izuzetno vezana.
– Najponosnija sam na to što smo ga učinili otvorenim prostorom, dostupnim i umjetnicima i lokalnoj zajednici. Mnoge su nezavisne skupine u jutarnjim satima, kada je slobodan, ovdje pripremale svoje projekte, predstave i performanse, što je obogatilo i njih i nas – objašnjava A. Planičić. Organiziraju se u KNAP-u, dodaje Weidlich, i likovne, plesne, dramske i glazbene radionice za sve uzraste, od dječje dobi do umirovljenika, a dnevno okupljaju više od 500 polaznika.
Vratimo li se u povijest ustanove, može se uočiti kako se s rastom potreba zajednice razvijao i centar. Prvotno otvoren kao Dom kulture, govore, ubrzo je preimenovan u Narodno sveučilište Peščenica, koje je nudilo niz obrazovnih programa za odrasle, ali i tečajeve stranih jezika. Kasnije je prerastao u Zavod za kulturu i obrazovanje koji je obuhvaćao razne segmente. S vremenom su se neki osamostalili, a u današnjem su KNAP-u ostali Centar za kulturu i glazbena škola.
Veliku je prekretnicu doživio sedamdesetih kada je zdanje u Ivanićgradskoj nadograđeno pa je dobilo i koncertnu dvoranu te dvoranu za ritmiku i ples. Koncertna dvorana, u koju vodi stubište ukrašeno djelima Mile Kumbatović i Otona Glihe, otvorena je i prije Lisinskog, ističe A. Planičić, a za sve je nadogradnje zaslužan arhitekt Mladen Orlandini. Najprogresivnije su pak, napominje, bile osamdesete, kada je KNAP postao središte suvremene umjetnosti, posebice zahvaljujući Galeriji Događanja koja je iznjedrila i autore poput Vlaste Delimar i Mladena Stilinovića. Priređivale su se i velike izložbe, a onu Ivana Meštrovića posjetilo je više od 20.000 ljudi. – Njegove su skulpture bile postavljene po cijelom centru, a iz raznih su krajeva zemlje autobusima dolazili na izložbu – kaže bivša ravnateljica.
I povezivanje s lokalnim tvornicama ostavilo je trag, dodaje Weidlich. – U suradnji s TPK-om nastajale su skulpture, među kojima i Ruka prijateljstva na križanju Donjih Svetica i nove Branimirove, a u dvorištu nam i danas stoje radovi Nade Orel, putokazi prema galeriji – objašnjava. Po struci je novinar, ali je odmalena vezan za teatar. Njegovi prvi kazališni koraci bili su na daskama KNAP-a, a kasnije je razvio i karijeru pisca i dramaturga. – Iako nismo institucionalno kazalište, svake godine produciramo vlastitu predstavu, a kultni komad "Smisao života gospodina Lojtrice", primjerice, cijelo se desetljeće izvodio pred punim dvoranama. Kako smo uvidjeli potrebu za dodatnim predstavama, pokrenuli smo platformu KNAP+, koja nezavisnim kazalištima omogućuje da gostuju na našoj sceni – govori Weidlich.
Organiziraju također Susrete kazališnih amatera Zagreba, popularni SKAZ, iz kojih su, dodaje, potekli i brojni profesionalci, poput Marija Kovača, Petre Kurtele i Gorana Bogdana, a KNAP je, napominje A. Planičić, bio i pionir u otvaranju novih prostora za umjetničko izražavanje. Tako su 2000. na rotoru pokrenuli "Hall of Fame", legalno mjesto za crtanje grafita, a posvećenost glazbenoj umjetnosti potvrđuje se kroz organizaciju međunarodnog festivala Music Mission Vision, koji već sedam godina okuplja renomirane domaće i strane izvođače. Obljetnički je program već započeo, a planira se prirediti i tiskano izdanje KNAP-ova dnevnika u formi novina koje će arhivirati povijesni razvoj i iskorake ustanove. Rođendan će obilježiti velikim tulumom na Danima kulture u lipnju.
