Na treking po uređenim pješačkim stazama na obroncima Vukomeričkih gorica, potom na ručak u jedno od brojnih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, a po najzdraviji desert na neku od plantaža jagoda, kupina i malina. Prava meka izletničkog turizma mogla bi postati Brezovica, ako je suditi po onome kako su je zamislili djelatnici Gradskog ureda za strategijsko planiranje.
U suradnji s Institutom za turizam osmislili su smjernice za očuvanje i unapređenje prostornog identiteta suburbanih i ruralnih naselja Zagreba, njih 68, a Brezovicu su odlučili “obraditi” i posebnom izložbom. Nazvana je “Prostorni identitet Gradske četvrti Brezovica, jučer, danas, sutra” i postavljena u zgradi mjesne samouprave na Brezovičkoj cesti.
“Baza” predstavljene građe studija je koju su nedavno “izbacili”, a slijedit će je pri izradi prostornih planova i drugih razvojnih dokumenata Grada. Predviđanja budućnosti, kaže Sanja Cvjetko Jerković, pročelnica Ureda za strategijsko planiranje, temeljili su na kulturnoj baštini i prirodnim znamenitostima četvrti u kojima su prepoznali potencijal za razvoj, a ideja je bila osvijestiti lokalno stanovništvo i širu zajednicu da na Brezovicu gledaju kao na prostor koji je potrebno čuvati i unapređivati.
Plus brendiranje sira
– Prostor tog naselja prepoznat je kao vrijedno i premalo isticano ekološko područje s dobrom prometnom povezanošću, velikih poljoprivredno-gospodarskih i turističkih potencijala te onih za razvoj sporta i rekreacije. Daljnji održivi razvoj uz očuvanje prostornog identiteta područja Brezovice preporučuje se kroz očuvanje i unapređenje slike naselja uvažavanjem njegove tradicijske matrice i karakterističnih oblikovnih elemenata građevina, aktivno uključivanje lokalnog stanovništva u izradu planova, osmišljavanje inovativnih ekoloških turističkih proizvoda temeljenih na autohtonosti te poticanje ekološke komponente turizma, kao i različitih oblika aktivnog turizma koji uključuje biciklističke, pješačke, konjičke staze... – ističe S. Cvjetko Jerković.
Potencijal u tim stazama vide i stanovnici Brezovice, a upravo Vukomeričke gorice smatraju idealnom lokacijom na kojoj bi se mogli urediti putevi za planinarenje.
– Gorje je to koje nije zahtjevno pa je idealno za obitelji i stariju populaciju, a opet s njega “puca” prekrasan pogled – kaže Marina Pucević, predsjednica Gradske četvrti Brezovica. Za razvoj cikloturizma, dodaje, bilo bi potrebno osmisliti posebne biciklističke staze i obilježiti postojeće rute uz ceste bez velikog prometa kako bi se na dva kotača moglo doći od Brezovice do središta Zagreba. Horvati, jedno od naselja u sklopu četvrti, već su poznati po jagodama, a u začecima je i uzgoj drugog bobičastog voća pa je agroturizam također jedna od opcija za koju bi Brezovčani voljeli da se razvija.
– Imamo i dosta proizvođača sira pa je i to jedan od proizvoda na čijem bi brendiranju trebalo raditi – ističe Marina Pucević.
Imali i golf-igralište
Kompletna četvrt ima potencijal da se razvije kao elitno naselje, s modernim kapacitetima za privatni smještaj, smatra Lidija Špišić, stanovnica Kupinečkog Kraljevca. – Nismo u urbanom dijelu grada, a opet smo u njegovu središtu za petnaestak minuta. Lanište nam je, primjerice, na nekoliko minuta vožnje. Brezovica nudi mir i intimu, a dio je metropole – kaže L. Špišić.
Miran život privukao je u četvrt i Kameliju Antoniju Pelikon, koja se doselila s Jabukovca.
– Osim toga, kćeri mi ovdje imaju veću slobodu nego na Jabukovcu, mogu ih bez straha pustiti van da se igraju, što nije bio slučaj dok smo živjeli praktički u središtu Zagreba – objašnjava. Još samo da se dvorac Brezovica, nekad poznato izletište, vrati u prvobitno stanje, dodaje Zdenka Crnjak.
– Doselila sam se s obitelji prije 28 godina iz Španskog. Htjeli smo kuću s okućnicom, tražili smo svugdje po gradu, no Brezovica nas je najviše privukla upravo zbog tog bajkovitog dvorca – ističe ta prodavačica u kiosku. Nekada je u dvorcu bio i restoran, pokraj njega golf-igralište, a sad je ruina.
No, “drugi Pantovčak”, kako tepaju Brezovici, moći će punim pravom nositi to ime tek kad u svako kućanstvo, kažu stanovnici, stigne potrebna infrastruktura. U toj četvrti, naime, još nedostaje stotinu kilometara kanalizacije i 30 kilometara vodovoda.
– Intenzivno se radi na tome. Prema planovima, vodovod bi u sva kućanstva trebao stići do 2021., a kanalizacija u većinu njih – kaže šefica četvrti Marina Pucević.
Pogledajte video o hrvatskim apsurdima:
napokon da se netko sjetio potencijala cikloturizma. živim u Brezovici. jedan me političar prije prošlih izbora pitao što ponuditi osim uobičajenih komunalija. "biciklističku stazu, kakve su uobičajene npr. u Italiji" - rekao sam mu. "a u vrijeme izgradnje staze ljudijudi će već smisliti kako se tome prilagoditi"