Grad Duga Resa u travnju je obrtnicima u zaštićenom dijelu grada poslao rješenja u kojima je naveden godišnji iznos spomeničke rente koji moraju platiti.
Naplata je očekivano loša, a puno se obrtnika i žalilo na pristigla rješenja.
Veliki namet
– Uvođenje spomeničke rente odgađali smo godinama, jer smo znali da je to velik namet za dugoreško gospodarstvo, koje je u lošoj situaciji. Državna revizija nas je upozorila da rentu moramo uvesti, i to smo napravili s prvim danom ove godine, ali nadam se da će premijerka Jadranka Kosor, koja je najavila promjenu Zakona o zaštiti kulturne baštine i mogućnost ukidanja spomeničke rente, to i učiniti – rekla je Mira Fudurić-Kurelić, gradska pročelnica Upravnog odjela za proračun i financije.
Godišnje bi Duga Resa od 83 obrtnika u zoni zaštite - od Pamučne industrije, naselja Kasar, do obale Mrežnice i naselja Sveti Petar Mrežnički, trebala naplatiti 3,2 milijuna kuna.
Žalbe ministarstvima
– Od tog iznosa, 2,5 milijuna trebala bi uplatiti Pamučna industrija u stečaju, a radnici, osim struje, ne proizvode ništa od prosinca. Pamučna, zatim vlasnici Aquestila, Ljevaonice, ali i svi obrtnici u Svetom Petru Mrežničkom, podnijeli su žalbe na rješenja. Proslijedili smo ih Uredu državne uprave, ali i Ministarstvu kulture i gospodarstva, te Uredu premijerke kako bi se svi uvjerili da je ta renta našim obrtnicima prevelik namet – kazala je Mira Fudurić-Kurelić. Obrtnici u Svetom Petru posebno su ogorčeni jer, kako su nam rekli, država je stavila pod zaštitu močvarno jezerce u središtu mjesta, ispod kojeg se, navodno, nalazi staro naselje, ali nikada taj lokalitet nije službeno istražen.
Obrtnici s proizvodnim djelatnostima trebali bi plaćati tri kune po četvornom metru prostora, uslužne djelatnosti, poput liječnika, četiri, a banke ili lutrije pet kuna po četvornom metru.
– Nije isto naplaćivati rentu ugostiteljima ili gospodarstvenicima u Dubrovniku, gdje ima turista koji dolaze zbog spomenika kulture, i u Dugoj Resi – dodala je M. Fudurić-Kurelić.
