Pitali smo što misle

Oporbenjaci o novom modelu otpada u Zagrebu: Upitna je usklađenost sa zakonom

Gradonačelnik Tomašević za unosan posao zbrinjavanja biootpada izabrao tvrtke Petra Pripuza
Patrik Macek/PIXSELL
23.01.2022.
u 14:30

Nekim zastupnici ideja se sviđa, drugi misle da je utopistička, a treći, pak, preispituju njenu samu zakonitost. U svakom slučaju, o tome će glasati na sjednici Skupštine u veljači.

Konsenzus oporbenih političara na odluku  kojom se u potpunosti mijenja način prikupljanja i odvoza otpada u Zagrebu glasi, u najkraćim crtama izgleda ovako: Sama ideja plaćanja otpada prema količini zvuči na papiru korektno, no postoji niz problema koje treba riješiti ako se misli provoditi kako treba. 

Odluka će, najavio je gradonačelnik Tomislav Tomašević, pred Gradsku će skupštinu najvjerojatnije doći na sjednici u veljači, a izglasa li se, na snagu bi trebala stupiti 1. srpnja. Njom se, podsjećamo, odvoz miješanog komunalnog otpada naplaćuje po fiksnoj naknadi od 45 kuna, dok će se varijabilni dio plaćati kupovinom standardiziranih vrećica od 20 i 40 litara zapremnine, čime se sav prihod ide zagrebačkoj Čistoći.

Odlučili smo provjeriti što o tome misle gradski političari, od kojih su neki i stručnjaci po pitanju okoliša i otpada. Jedan od njih je Slaven Dobrović (Domovinski pokret) koji je i sam bio ministar okoliša i energetike. Njemu se ovaj model, kaže, poprilično sviđa - ako se provede kako treba. 

- Pozdravljam ovaj model, može funkcionirati. No važno je kako će se stari razvijati, jer vrlo važno da se pitanju pristupi cjelovito. Jer ako se u ovo krene ozbiljnije, a Grad nije riješio pitanje sortirnice i kompostane, mislim da će biti problem. Ovo je logična i dobra ideja, samo mora biti provedena kako treba - kaže Dobrović. No nemaju svi isto mišljenje kao on, pa čak i među političarima kojima je ekologija struka. Poput Gordane Rusak, nove gradske zastupnice iz redova Stranke rada i solidarnosti. Ona, kaže, vidi kako bi ovakav model mogao funcikonirati u jednoj Švicarskoj ali Hrvatska, naglašava, nije Švicarska. 

- Nemamo taj standard kao oni. Švicarci će moći platiti odvoz po količini proizvedenog otpada, a Hrvati si neće to moći priuštiti. Doći će do poskupljenja sigurno. Ono što možemo očekivati jest da će ljudi početi svoj otpad ostavljati po ulicama, rast će divlji deponiji, ljudi će ići linijom manjeg otpora. Uostalom, postoji pitanje kako riješiti pitanje stambenih zgrada i kontrola vrećica. Gradonačelnik je također najavljivao da će se kante skloniti u haustore i dvorišta zgrada, ali u centru grada to je uglavnom neizvedivo. Za njih bi trebalo proizvesti podzemne spremnike, a to se ne može napraviti zbog starih instalacija koje su ispod ulica - komentira Rusak. 

HDZ-ovci, pak, pitaju koliko je novi model usklađen sa novim zakonima o gospodarenju otpadom. 

- Prema zakonu svaka vrećica mora biti kodirana, a prema njihovim najavama ne vidm da će se te vrećice koje proizvode kodirati. Osim toga, pitanje je tko će pokriti troškove njihove proizvodnje? - pita Mislav Herman, zastupnik te stranke, a drugi članove istiću i da je prvo donesena konkretna mjera modela otpada, bez da se prethodno napravila cjelovita strategija gospodarenja otpadom u Zagrebu. Ukratko, tvrde, Tomašević i njegova tipa na otpadu rade prema krivom redosljedu. 

Njihovi kolege iz HSLS-a ovu odluku nazivaju utopističkom i nerealnom. 

- Ono što je najgore od svega, ovako uviđanje sustava prikupljanja se ne može u potpunosti kontrolirati. Ono će dovesti do toga da će u žutim i smeđim vrećama biti najmanje papira, plastike odnonso biootpada. Ljudi će da bi smanjili korištenje vrećica za miješani komunalni otpad, isti stavljati u spomenute žute i smeđe vreće odnonso odlagati na način da će doći do povećanja broja divljih odlagališta. To će u konačnici dovesti do smanjenja kvalitete odvojenog prikupljanja i u konačnici do smanjivanja stopa odvojenog prikupljanja. Poseban će problem biti kako nekoga otkriti i kazniti tko se ne bude pridržavao novih pravila - kaže Darko Klasić, predsjednik zagrebačkog HSLS-a. 

Zastupnici Mosta također su prema ovom novom modelu rezervirani. 

- Hipotetski, čak i da se implementira najavljeni sustav odvajanja otpada na kućnom pragu nepoznato je gdje će se prikupljeni otpad prihvatiti i primjereno obraditi jer Zagreb nema takvih postrojenja, poglavito za biootpad. Kadrovska podkapacitiranost gradskog komunalnog poduzeća još jedna je činjenica koja kompromitira izglede za uspješno provođenje Tomaševićevog švicarskog pristupa riješavanja problema s otpadom - kaže zastupnik Trpimir Goluža, naglašavajući da će trebati proći barem tri do pet godinea prije nego što može primjereno profunkcionirati. 

Komentara 19

DA
Daisy55
21:35 23.01.2022.

U Švicarskoj najmanja vrećica 0.85 franka, malo više nego kod nas. Sad još samo da nam osiguraju i Švicarsku plaću pa nema problema. Ovako mnogi će štedjeti gdje mogu jer moraju pa smeće kuda koji mili moji. Umjesto kantograda evoo nam smećograda. Zapravo, još veći smećograd nego je sad.

BA
barica56
09:52 24.01.2022.

Još jedno pitanje za pametne tko bu vukel kante iz dvorišta i haustora i vraćal natrag, susjed baci pet vrećica ja jednu to je uredu ili bu se računal prosjek i ko bu brojal vrećice a biser s kamerama nije vrijedno komentirat

KE
Kennocha
08:52 24.01.2022.

Bio otpad je neodrživ u zgradama. Prevelike vrećice koje se brzo razgrađuju, otpad smrdi. Ljeti ne možeš držati dulje od 3 dana ( i to je previše) a da se ne naprave crvi koji uz svu ostalu gamad koju imamo (žohare, mrave, moljce) plaze po stanu. Možda Tomaševiću je to normalno, meni nije. Razvrstavanje otpada nije isto u kući i u stanu. U kući ljudi imaju vanjski prostor i sami odlučuju kako će i gdje odlagati otpad. U stanovima je to nemoguće, jer već samo po pročeljima zgrada vidite strukturu stanra i koliko im je stalo gdje žive. Neke zgrade imaju složne stanare, ali velika većina stanara muku muči s nekolicinom koja ne želi participirati ni u čemu što se tiče sustanarskog djela. Što ćemo s tim ljudima? Tuči ih? Igrati se policajca? To što vas par ima sreću da se može dogovoriti unutar zgrade ne znači da nas velika večina ima istu sreću.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije