Kocka je bačena, ili, bolje rečeno, prva lopata. Zagreb je tako jučer dobio još jedno gradilište, i to u sklopu projekta obnove Hrvatskog prirodoslovnog muzeja na Gornjem gradu. Rekonstrukcija u koju se ulaže više od 118 milijuna kuna trenutačno je i najveći kulturni projekt u metropoli, a obnova će, kako je slikovito opisao glavni projektant, profesor Goran Rako iz Radionice arhitekture, ružno pače, palaču Amadeo, do 2023. pretvoriti u labuda.
Radovi su počeli dva dana nakon 35. obljetnice spajanja Hrvatskog narodnog zoološkog, Mineraloško-petrografskog i Geološko-paleontološkog muzeja u Prirodoslovni, a od planirane će investicije, istaknuto je na njihovu jučerašnjem otvaranju, 57 milijuna kuna biti sufinancirano iz Europske unije. Ostalo pak dolazi iz gradske blagajne.
– Sve mora, zbog rokova EU, biti završeno u sljedeće dvije godine. Inicijalno je Grad za rekonstrukciju i modernizaciju trebao izdvojiti oko 12 milijuna kuna, ali se na natječajima pokazalo da to nije realan iznos. Zato smo na sjednici Skupštine u rujnu gotovo jednoglasno prihvatili da pothvat ide dalje te da će Grad sufinancirati koliko je potrebno – kazao je gradonačelnik Tomislav Tomašević prije simboličnog bacanja prve lopate u predvorju. A atrij kakav se jučer mogao vidjeti, uvjeravao je Rako, nakon rekonstrukcije bit će neprepoznatljiv. Stvorit će se prostor u kojem će se moći izložiti veliki predmeti poput visećih eksponata pernatih modela dinosaura, kostura kita, mamuta, dupina...
– Osim što će se osuvremeniti, strop će biti natkriven staklom pa više neće biti problema s kišom za predstave Scene Amadeo, a temelje zgrade ćemo udubiti i učvrstiti. Moguće je da će nas iznenaditi neka nova pukotina tijekom radova, ali i to će se sanirati. Uz to ćemo povećati visinu podruma ispod građevine. Vrlo je nizak pa ćemo produbiti prostorije, koje će se potom moći koristiti i kao prostor za izloške, a ne samo za skladištenje kao dosad – objasnio je glavni projektant. Ispod atrija, dodao je, bit će i prezentacijska multimedijska dvorana s najmodernijom opremom koja će moći primiti 300 ljudi, a u prizemlju sadržaji za posjetitelje poput kafića i suvenirnice.
Dosad je stalni postav, odnosno tek dva posto predmeta iz fundusa, bio izložen na 1000 četvornih metara, a nakon obnove bit će ga moguće rasporediti na 2500 kvadrata. Većina prirodoslovne kolekcije iz muzejskog se fonda trenutačno, podsjetimo, nalazi u čuvaonicama u Petruševcu. Neki eksponati, poput onih iz zbirke ptica, bili su previše oštećeni u potresu te se nisu mogli spasiti pa nisu ni preseljeni, a radnicima u palači Amadeo društvo ostaje praviti i sedam metara dug morski pas ispunjen gipsom kojeg nije bilo moguće transportirati.
– Prostor će se prošiti na nekoliko načina. Jedan od njih je ukopavanjem dijela na padini na Tuškancu koji će dobiti zeleni krov pa će intervencija ondje biti gotovo nevidljiva – rekao je Rako.
Plus edukativna šetnica
Time će se otvoriti novi pristup muzeju i Gornjem gradu preko Vrazova šetališta, gdje će se prostor ujedno iskoristiti za uvođenje prirodoslovnog sadržaja na otvorenom, s naglaskom na tamošnju botaniku. Duž šetališta, kao i kod novog postava, bit će postavljene legende i na Brailleovu pismu. Posjetitelji će u oglednom laboratoriju prvi put uživo moći vidjeti kako se uz pomoć 3D printera i mikroskopa obrađuje građa, a za učenike i studente bit će omogućene razne radionice i edukacije. Bit će zamijenjene i sve instalacije te će se poboljšati toplinska izolacija, ali i urediti poseban pristup za osobe s invalidnošću.
